Krešimir Damjanović, 31-godišnji Zadranin, prvi je hrvatski arhitekt koji je nakon 33 godine pobijedio na velikom međunarodnom arhitektonskom natječaju Shinkenchiku. Prije njega ovu prestižnu nagradu koju dodjeljuje japanski časopis "A+U" osvojili su arhitektonski dvojac Ivan Crnković i Emil Šverko 1983. godine te Vinko Penezić i Krešimir Rogina 1984. godine.
- Za ovaj natječaj saznao sam na početku svoga studija i bila mi je velika želja prijaviti se jednog dana. Prvi put sam se prijavio 2010. godine, ali nisam se visoko plasirao. Pokušao sam opet ove godine i kada su mi javili da sam pobjednik nisam mogao vjerovati. Još uvijek mi ne dolazi do glave koje je ovo razmjere poprimilo i kako jedan PDF dokument može sve promijeniti, prepričava nam svoje dojmove Krešimir koji radi u arhitektonskom uredu akademika Nikole Bašića Marinaprojekt.
Internacionalni natječaj bavi se arhitekturom eksperimentalnog karaktera koja se neće graditi već propituje rubne karakteristike arhitekture. Nagrada se dodjeljuje inovativnim projektima na temelju prosudbe jednog žiratora (ocjenjivača), a ove godine to je bio Go Hasegawa, jedan od najzanimljivijih japanskih arhitekata mlađe generacije. Tema ovogodišnjeg natječaja bila je "Kuća Dimenzija", a Krešimirov projekt "Kuća kolaž" proglašen je najboljim među čak 1.081 radom prisiglim iz cijelog svijeta.
- Ideja sublimira sve moje stavove o arhitekturi i o teoriji arhitekture koju godinama proučavam. Projekt sam nazvao "Kuća kolaž" jer sam uzeo elemente stup, zid, greda i njih postavio nasred granice koja je za mene sraz kultura i sa sobom nosi kulturološka obilježja. Kako je migrantska kriza bila aktualna zadnje dvije godine ovaj rad pokušava osvijestiti njihove probleme. On ne rješava probleme, ali ih osvješćuje, objašnjava Damjanović dodajući kako ukidanjem granice stvara prostor zajednice ("Community space") u kojem se dva naroda toleriraju i borave skupa.
Svaki narod ima svoj doživljaj veličine. Tako Japanci koriste jako male sobe i zadovoljni su s manjim kućama dok će Amerikancima na primjer to biti nedovoljno, kaže Krešimir. Kolažiranjem elemenata koji su dio nekih kultura čini ih tolerantnima i kako volumen raste ili se smanjuje, mijenjaju se i prostorije i njihove uloge.
- Ovo nije priznanje samo meni već i cijeloj hrvatskoj arhitektonskoj sceni. Referirao sam se na određene arhitekte koji su meni jako bitni, kao Aldo Rossi, Peter Eisenman, Rem Koolhaas, John Hejduk i mnogi drugi. U ovu moju kuću pozvani su svi migranti jer im ona nudi utjehu, govori Krešimir.
Arhitekti nagradu Shinkenchiku uspoređuju sa sportskim uspjehom Gorana Ivaniševića prilikom osvajanja Wimbledona 2001. godine ili glazbenim uspjehom zadarskog benda Riva s pobjedom na Eurosongu 1989. godine.
U slobodno vrijeme Krešimir se bavi slikanjem, a u veljači je imao i prvu samostalnu izložbu pod nazivom "Iteracije" u galeriji udruge ZadArt koja je sadržavala 15-ak slika koje su nastale u posljednje tri godine.
- Za sada nemam u planu novu izložbu jer sam posvećen ovom radu i ne mogu znati u kojem će se smjeru razvijati. Uskoro idem u Zagreb na Dane Orisa, arhitektonski simpozij (14. i 15. listopada), koji se održava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje ću govoriti o svom prvonagrađenom radu pred dvije tisuće kolega iz regije, rekao je Krešimir.
Arhitekt Go Hasegawa također će biti jedan od predavača na simpoziju i tom će prilikom Krešimiru uručiti nagradu.
- Čast mi je što ću imati priliku govoriti ispred svjetskih arhitekata među kojima su i dobitnici Pritzkerove nagrade, najznačajnije nagrade u svijetu arhitekture, koja se još naziva i Nobelova nagrada za arhitekturu, kaže Krešimir dodajući kako su kolege u Marinaprojektu bile oduševljene njegovim uspjehom.
- Svaki projekt koji radimo je zanimljiv na svoj način i uvijek s novim iskustvima nadograđujem sebe. Nikola Bašić je za mene jedan nevjerojatni autentični arhitekt koji suštinu svoje arhitekture ne pronalazi u globalnim trendovima već u vlastitoj, mediteranskoj kulturi. Proces nastanka njegovih projekata je upravo zbog toga složen i težak što ujedno predstavlja i jako veliki izazov, za kraj nam je rekao Krešimir.