Jeste li čuli za Cerovačke špilje? Znate li gdje se nalaze? Po čemu su tako posebne? Želite li ih posjetiti?
Odgovori na sva ova pitanja bit će puno jednostavniji od utorka 14. lipnja kada ovaj jedinstveni sustav krških špilja smješten na području južnog dijela Parka prirode Velebit ponovno otvara svoja vrata za posjetitelje.
Nešto više od četiri godine prošlo je od početka provedbe projekta „Centar izvrsnosti Cerovačke špilje – održivo upravljanje prirodnom baštinom i krškim podzemljem” kojem je cilj razviti novu, konkurentnu i integriranu turističku ponudu razvojem nove infrastrukture na području PP Velebit, povečati edukacijski, interpretacijski i stručno-znanstveni potencijal parka te uspostaviti učinkovit i održiv sustav upravljanja i poslovanja PP Velebit.
Korisnik projekta vrijednog 68,5 milijuna kuna je javna ustanova PP Velebit, od toga je čak 53 milijuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz EU fondova, a ostatak su osigurali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Zadarska županija. U sklopu projekta izgrađen je suvremeni Prihvatni centar za posjetitelje s pratećim sadržajima prema ideji Romana Šilje, glavnog projektanta arhitektonskog studija Normala arhitekti iz Zagreba, te je provedena rekonstrukcija šetnica do špilja i u špiljama u dijelu koji se već koristi u turističke svrhe.
Prije samog svečanog otvorenja uprava Parka je pozvala novinare na obilazak, kako bi mogli razgledati novo uređenje ovog najznačajnijeg i najljepšeg geomorfološkog spomenika prirode u Hrvatskoj.
- Molim vas da rukama ništa ne dodirujete. Za jedna milimetar stalaktita ili stalagmita potrebno je 25 godina. Dodirom ruke po površini tih objekata izbrisali bi prirodni proces njihovog nastanka, a masnoća kože bi dodatno usporila nastanka tog špiljskog nakita - upozoravaju nas vodiči na ulazu u Donju špilju.
Naime, Cerovački kompleks čine tri špilje: Donja, Srednja i Gornja s ukupno oko 8,5 kilometara kanala. Donja špilja je istražena u dužini od 4058 metara, Gornja špilja u dužini od 4035, a Srednja špilja 390 metara. Špilje je u listopadu 1913. otkrio Nikola Turkalj, inženjer zadužen za trasiranje i izgradnju željezničke pruge Zagreb – Split, jedan od projektanata i graditelja ličke pruge. Špilje su ime dobile po Cerovcu, najbližoj željezničkoj postaji. Gornja špilja nalazi se iznad željezničke pruge na nadmorskoj visini od 671 metra, dok se Donja špilja nalazi ispod pruge, na nadmorskoj visini od 624 metra. Smještene su u jugoistočnom Velebitu, na području Crnopca, četiri kilometra od Gračaca, teritorijalno najveće općine u Hrvatskoj.
- U špilji je otkriveno četrdesetak različitih životinjskih vrsta. Ima i šišmiša, nemojte se preplašiti ako na njih naiđete. I nipošto ne koristi bljeskalice prilikom fotografiranja. Neke od životinja nikad nisu vidjele svjetlo i to bi za njih mogao biti šok – podsjećaju vodiči dok u koloni po jedan ulazimo u kompleks Donje špilje.
U sklopu projekta obnovljeno je nešto više od 700 metara staze, a jedna tura, koja uključuje grupe od najviše dvadesetak posjetitelja, traje u prosijeku sat vremena. Preporuka je da obavezno ponesete udobne cipele i toplu odjeću jer prosječna temperatura u špiljama je između 5 i 8 stupnjeva Celzija tijekom cijele godine.
Betonske staze vijugaju prateći arhitekturu objekta. Izrađene su od međusobno povezanih čeličnih kalupa u koje je uliven beton. Prilikom odabira tehnologije izgradnje staze pazilo se da se minimalno intervenira u okoliš špilje kako se ne bi narušila njena prirodna ljepota. Zato je izvedba staze bila dugotrajna i mukotrpna. Izvođač radova je najprije sav materijal morao ručno prenijeti na nekoliko stotina metara nadmorske visine visok ulaz u Donju špilju gdje je ručno miješao beton i karijolama ga raznosio. Kasnije je preko strmih padina uspio uspostaviti sustav ”žičare” kroz gustu bukovu šumu za transport opreme, a od koristi je na koncu bila i stara pruga iznad ulaza po kojoj su uspjeli transportirati veće građevinske elemente. Konačna izvedba zaslužuje čistu peticu. Staze napravljene od čeličnih kada s betonom mijenja oblik i širinu u skladu s konfiguracijom terena. Svaki desetak metara na podu nailazite na svijetleće oznake prema nazivu i dubini podzemnih prostorija u kojima se nalazite. Tako ćete naići na Kamene svatove, Djeda Mraza, Mojsija, Katedralu, Kristalnu dvoranu, Dvoranu paleolitskog lovca...
Od arheologa u našoj pratnji doznajemo da su u Donjoj špilji pronađeni tragovi ljudskog života stari 21 stoljeće prije Krista, odnosno više od 4200 godina. Pronađeno je nekoliko tona keramike iz paleolitika i brončanog doba, točnije iz doba japodske kulture. Među njima i nekoliko perlica od jantara karakterističnih za plemena s područja Baltika te jako puno ulomaka posuđa od keramike koji govore da su špilje tada ljudima služile kao velika spremišta.
Gotovo svi ostaci ljudskog života pronađeni su u prvih stotinjak metara špilje, dok su u dubljim dijelovima otkriveni kosturi špiljskog medvjeda. Jedne majke medvjedice i dvoje mladunčadi koji su se najvjerojatnije smrzli prije nekoliko tisuća godina. Špiljski medvjedi su bili veliki predatori i podignuti na zadnje noge prelazili su tri metra visine. Na nekim mjestima još se mogu vidjeti tragovi ”brušenja” medvjeda nastali njihovih kretanjem uz stijenke špilja.
Mario Šaban, ravnatelj PP Velebit, napominje da uređenje Cerovačkih špilja podrazumijeva i uređenje cijele špiljske zone u dužini od oko 1300 metara (Gornja i Donja špilja), ugradnju nove rasvjete prilagođene zaštiti i očuvanju špilja, gradnju pješačkih staza, rekonstrukciju mostova i ograda te uređenje ulaznih prostora. Sve to prate interpretacijski te edukativni sadržaji, razni drveni panoi, ploče, čelične konstrukcije, uklopljeni i razmješteni na cijeloj lokaciji.
- U Centar će osim turista moći doći istraživači, stručnjaci i znanstvenici iz cijelog svijeta. Moći će koristiti multifunkcionalni laboratorij, a svi uzorci i rezultati njihovih pronalazaka i istraživanja ostat će pohranjeni u centru. Tu stručno-znanstvenu komponentu želimo zadržati, ali i približiti turistima i svim posjetiteljima. Centar će tako približiti podzemlje kao neprocjenjiv, najvredniji prirodni fenomen koji skriva i endemske vrste. Mogli bismo reći da je svojevrsna misija cijelog ovog projekta zatvoriti krug između lokalnog stanovništva, posjetitelja, stručnjaka, istraživača i znanstvenika, poručuje ravnatelj Šaban.
Projekt bi najviše trebao potaknuti lokalnu sredinu, deprivirano područje Gračaca, koje bi turističkim aktiviranjem Cerovačkih špilja te povezivanjem s drugim atraktivnim područjima Velebita, poput Crnopca, koliko toliko trebao gospodarski pomoći o(p)stanku tamošnjeg stanovništva.