Arheološka senzacija na Dugom otoku: zadarski su arheolozi u pećini Vlakno pronašli konjsku lubanju staru 17.000 godina!
- Riječ je o vremenu nakon vrhunca ledenog doba, kada je cijelo područje izgledalo potpuno drugačije od današnjeg. More je bilo 120 metara niže što je cijelo područje pretvorilo u kopno. No čak i u ekstremno hladnim klimatskim uvjetima ljudi su dolazili u Vlakno, što je raritet na prostoru Jadrana. Pećinu Vlakno koriste za različite namjene, od kampa za lovne aktivnosti do nastambe, sve do početka Holocene. Za sada nalazi ukazuju na korištenje pećine u razdoblju od 20 do 9 tisuća godina, iako se mogu očekivati i stariji nalazi. Trenutno se istražuju slojevi od prije 17 tisuća godina koje pronalazimo na dubinama od 4 m. Nalazi ukazuju na kratkotrajne dolaske u pećinu prilikom lova, pa je tako, uz kamene šiljke pronašli i ostatke njihovog ulova, među ostalim i lijepo sačuvanu lubanju konja ili hydruntinusa (divljeg magarca), kaže nam izv. prof. dr. Dario Vujević, voditelj istraživanja i pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Pećina Vlakno nalazi se na središnjem dijelu Dugog otoka. Površina joj je 40 metara četvornih i istražuje se s prekidima zadnjih 18 godina, a arheološke kampanje održavaju se od 2010. svake godine. Osim kostura konja, pronađene su i kosti jelena te nekih drugih životinja, a sve je pronađeno uz ostatke ognjišta i kremenog oruđa i oružja.
Zadnje ledeno doba je bilo na vrhuncu između 25 i 18 tisuća godina prije Krista, tako da ovi slojevi Vlakna spadaju u vrijeme neposredno nakon najvećih hladnoća.
- Tek na prelasku pleistocena u holocen, odnosno krajem ledenog doba, ovdje se stvara morski okoliš u sadašnjem obliku i približnim dubinama. Dolaskom mora, lovci iz Vlakna počinju biti i ribari.Iako su nalazi iz ovog vremena pronađeni na nekoliko nalazišta na području Korčule i Istre, pećina Vlakno je jedna od rijetkih koja pruža uvid u razdoblja nakon vrhunca ledenog doba, pa je svaki nalaz iz tog razdoblja zapravo senzacija – kaže profesor Vujević.
Vlakno je u fokus javnosti došlo prije nekoliko godina kada je u njoj pronađen ljudski kostur star 9,5 tisuća godina. Dobio je nadimak Šime i odmah je proglašen najstarijim Dalmatincem.
- Pećina Vlakno je jedno od najznačajnijih nalazišta na cijelom Jadranu. Svake godine se nešto novo otkrije. Tako je bilo i ove, a više o svemu moći ćemo reći nakon obrade same lokacije i pronađenih artefakta – dodaje profesor Vujević, inače i voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost: Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije, nazvanog po kulturi prisutnoj na ovim prostorima prije 170 stoljeća.
