Nedavno smo saznali da jedno od najmoćnijih gospodarstava na svijetu radi na novom planu za - doslovno - izdizanje iznad konkurencije; balone.
Napuhanci koji lebde na visini između 18 i 27 kilometara su, po saznanjima zapadnih medija, dodani nacionalnoj nadzornoj mreži, a mogli bi se čak koristiti za praćenje hipersoničnog oružja i prikupljanje složenih podataka pomoću algoritama umjetne inteligencije.
"Platforme na velikim ili vrlo visokim nadmorskim visinama imaju puno prednosti u pogledu svoje izdržljivosti, manevriranja i fleksibilnosti za više korisnih tereta", objasnio je dobro upućeni viši suradnik za Međunarodni sigurnosni program i direktor Projekta obrane od projektila.
Državno ministarstvo obrane nastavlja ulagati u te projekte jer bi vojska mogla koristiti balone za razne misije. Tijekom protekle dvije godine, potrošeno je oko 3,8 milijuna dolara na ovakve projekte, a planirana je daljnja potrošnja od 27,1 milijun dolara u fiskalnoj godini 2023., prema procurijelim proračunskim dokumentima.
Ovako je Politico u srpnju predstavio novi projekt - Pentagona.
A onda je, tog kobnog 02. veljače, na nebu iznad Montane primjećen on; kineski balon.
U onome što je novinar Christopher Hooks nazvao "jednim od najglupljih ciklusa vijesti u sjećanju", cijela američka politička i medijska klasa je doživjela egzistencijalni slom zbog onoga za što Pentagon tvrdi da je kineski špijunski balon. Pritom, pomalo antiklimaktički, naglašeno je da balon "ne predstavlja vojnu ili političku prijetnju" i da njegov "teret ne bi nudio mnogo u smislu nadzora koji Kina ne bi mogla prikupiti putem špijunskih satelita".
Američka priča je kako je Kina odlučila špijunirati pomoću balona velikog kao više školskih autobusa, kojeg se može vidjeti golim okom sa zemlje, a sve kako bi "pokazala da ima sposobnost”; unatoč tome što ima mnoštvo drugih diskretnijih načina za ovo, poput satelita ili nevidljivih dronova. Dakle, Kina je u 2023. imala potrebu pokazati svijetu da je ovladala tehnologijom balona na vrući zrak.
Nadalje, nevjerojatne li slučajnosti, Kina je to odlučila učiniti neposredno uoči posjeta američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena Pekingu, koji je svega nekoliko sati ranije izvijestio da će se susresti s kineskim predsjednikom. Kao rezultat kineskog napada meteorološkom plutajućom napravom, Blinken je objavio da odgađa sastanak. To bi bio prvi kinesko-američki sastanak na visokoj razini nakon nekoliko godina. Ipak, tvrdi Washington, Kina je odlučila sabotirati diplomatske dogovore, unatoč rastućim napetostima u Tajvanskom tjesnacu.
Također, Pentagon je naglasio da nije ovo "nije prvi put da se takav incident dogodio" te kako je "pratio balon već neko vrijeme".
Za onoga tko mu vjeruje, Peking kaže da je za njih ovo "slučajna nesreća", a balon "civilni cepelin koji se koristi u istraživačke, uglavnom meteorološke svrhe" koji je "daleko skrenuo sa svog planiranog kursa" zbog jakih "zapadnjaka" te ima “ograničenu sposobnost samoupravljanja”. Inače, glavna karakteristika balona je da može ići samo gore ili dolje, što potvrđuje i članak Washington Posta koji citira "stručnjake za nacionalnu sigurnost i zrakoplovstvo koji su rekli da se čini da letjelica dijeli karakteristike s balonima za velike visine, a koje koriste razvijene zemlje diljem svijeta za vremensku prognozu".
“Važna stvar koju američki narod treba shvatiti...jest da prijetnja koju predstavlja Komunistička partija Kine nije samo daleka prijetnja u istočnoj Aziji, ili prijetnja Tajvanu. To je prijetnja upravo ovdje kod kuće. To je prijetnja američkom suverenitetu i prijetnja je Srednjem zapadu", odaslao je poruku Amerikancima predsjedavajući Odbora za Kinu Mike Gallagher, dok je senator Mitt Romney na Twitteru napisao: “Veliki kineski balon na nebu i milijuni kineskih TikTok balona na našim telefonima. Srušimo ih sve."
Srećom, američke zračne snage su pomoću rakete od 400.00 dolara, ispaljene iz aviona od 216.000.000 dolara, u "izuzetno složenoj operaciji", nakon tri dana uspjele oboriti zalutali meteorološki balon.
No, zasad nije zamijećeno da američka histerija doseže ovakve nebeske visine kada je njihova država ta koja špijunira. Tako su se američki dužnosnici u studenom 2021. požalili da je sigurnosnim operativcima mnogo teže provoditi operacije i vrbovati ljude u Kini nego prije, zbog mjera koje je vlada Xi Jinpinga poduzela da ih osujeti. Osim toga, SAD običava i špijunirati vlastite saveznike - NSA je prisluškivala mobitel njemačke kancelarke Angele Merkel. Sada, dužnosnik Pentagona je rekao da "prelet špijunskog balona preko američkog teritorija za njih ima obavještajnu vrijednost".
Doduše, čini se u Bijeloj kući smatraju kako samo špijuniranje nije dovoljno. Stoga, najveća vojna sila koju je svijet ikada mogao zamisliti, višestruko moćnija od bilo koje druge zemlje, je na dan objave viđenja balona objavila i kako će dodati još više vojnih baza već ionako impresivnoj omči teškog naoružanja koju gradi oko Narodne Republike Kine. Ovaj put, to su četiri nove kasarne na Filipinima, dodajući ih onima u Južnoj Koreji, Japanu, Guamu, Australiji, Darwinu, Singapuru i Maleziji.
A da ne bi sve ostalo na latentnom sukobu, potrudio se general Mike Minihan, čelnik Zapovjedništva za zračnu mobilnost. On je krajem siječnja kazao da su izgledi za sukob s Kinom oko Tajvana "vrlo visoki", prognoziravši da će ove dvije zemlje imati otvoreni okršaj u naredne dvije godine.
I, zaista, nije dugo trebalo čekati na okršaj; makar onaj verbalni. "Kina izražava svoje snažno nezadovoljstvo i prosvjeduje protiv korištenja sile SAD-a u napadu na civilni bespilotni zračni brod", kazalo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju izdanom u nedjelju, pritom istaknuvši da je Peking obavijestio Washington da je balon zalutao na teritorij Sjedinjenih Država zbog "više sile".
"Kina je tražila od SAD-a da se s time nosi ispravno, na smiren, profesionalan i suzdržan način. U takvim okolnostima inzistiranje Sjedinjenih Država na korištenju oružane sile očigledno je pretjerana reakcija koja ozbiljno krši međunarodne konvencije. Kina će odlučno braniti legitimna prava i interese poduzeća o kojem se radilo te zadržava pravo na daljnji odgovor", stajalo je u priopćenju.
Premda je Pentagon prelet nad američkim teritorijem nazvao "neprihvatljivim kršenjem suvereniteta SAD-a", geopolitički analitičar Ni Mingda tvrdi da se cepelin, koji leti na izuzetno velikoj visini, nalazi u međunarodnom zračnom prostoru, što bi značilo da je SAD, u stvari, oborio zalutali kineski objekt u neutralnom pojasu u mirnodopsko vrijeme. "Prijateljska država jednostavno bi ignorirala zalutali zračni brod, dobro znajući da zemlja s naprednim satelitima poput Kine ne treba ‘balon za nadzor‘ ako želi špijunirati. Ali činjenica da ga je SAD srušio pokazuje da Kinu smatraju neprijateljskom nacijom", govori strateg.
Kakogod, ova tragikomična epizoda je sramotan i tužan odraz suludih vremena u kojima se svijet nalazi. Umjesto da se odvoji potrebno vrijeme za pažljivo razmotranje činjenica i primijeni zdrav razum, naše društvo bira poticati strah i neprijateljstvo. Zapad sve više i jače zauzima stav da je Kina neprijatelj koji namjerava ratovati, što je onaj uobičajeni put prema samoispunjavajućem proročanstvu ili tzv. Tukididovoj zamci; tendenciji gravitiranja prema ratu kada sila u nastajanju prijeti da će zamijeniti postojeću veliku silu, kao regionalni ili međunarodni hegemon.
Kina troši 203 dolara na vojne troškove po osobi. Sjedinjene Države troše 2.405 dolara na vojne troškove po osobi. S obzirom na povijest Kine, koja je razarana, mučena i pljačkana tijekom većeg dijela proteklih par stoljeća, nije nerazumno očekivati da, s porastom ekonomske snage, više ulaže i u obranu. Ipak, preko puta Pacifika se ne slažu s tim. Za Washington je Kina "rastuća prijetnja njihovim vrijednostima". Te vrijednosti se, moguće je, ogledaju u činjenici što Amerika ima preko 750 inozemnih vojnih bazi, a "prijeteća" Kina četiri.
Konačno, dobrobit prosječnog Amerikanca je malo vjerojatno ugrožena balonom. Nad njime se pak nešto zlokobnije nadvila vladajuća klasa koja mu uskraćuje pristup zdravstvenoj skrbi, pristupačnom stanovanju, modernom prijevozu, pristojnim plaćama, odgovarajućim glasačkim pravima, stabilnoj klimi i pristojnoj šansi da preživi buduće napade "tako američke" histerije.