Lana Jurčević napravila životni zaokret: Pripremajući večeru, vidjela sam da je meso puno uboda igle. Bio je to zadnji put da sam jela piletinu!

Lana Jurčević na svom Instagram profilu nedavno je objavila da već neko vrijeme ne jede meso i da se zbog toga osjeća izvrsno.

Saznali smo kako se odlučila na novi režim prehrane, koliko je rigorozna prema sebi i koje je promjene uočila.

Lana kaže da ju je oduvijek pekla savjest zbog životinja, a iako se dosta informirala kroz dokumentarce o mesnoj industriji, neke jednostavno nije imala želuca odgledati.

Direktan povod da postane vegetarijanka bio je kada je pripremala večeru i primijetila da je meso puno uboda igle.

Bio je to zadnji put da je jela piletinu. Njezina konačna odluka donesena je polovično zbog empatije, a polovično zbog zdravlja, gdje je odmah počela primjećivati promjene.

- Ne znam je li do samosugestije, ali ne vjerujem. Dva tjedna sam imala osjećaj da lebdim, koncentracija mi je bila bolja, fokus oštriji, imala sam više energije...

Kažu da je duša u želucu, pa eto i on je došao k sebi. Smanjila sam i mliječne proizvode. Više jedem povrće, tofu, žitarice, a hvala Bogu danas ima jako dobrih zamjena za meso.

Ako je netko ovisan o okusu, ima i za to rješenja - poručuje mlada glazbenica te dodaje da je alternativne načine prehrane kao što je makrobiotika voljela odmalena.

Ponekad prekrši

- Volim drukčije načine pripreme hrane i općenito drukčije namirnice i okuse - veli pjevačica i otkriva da godinu i pol nije jela meso, no da je u karanteni ponekad znala prekršiti pravila.

- Minimalno 80-90 % mojih obroka ne sadrži ništa mesno. Jednostavno, nekad ne mogu birati, kad sam u avionu, kad sam na nekom rođendanu ili nekoj organiziranoj večeri. Ne mogu baš doći sa svojom zdjelicom hrane, ali trudim se i tada selektirati koliko mogu - kaže Lana.

Na pitanje je li vegetarijanstvo zdraviji način prehrane, nutricionistica Dragana Olujić odgovara da ne postoji univerzalni odgovor na pitanje koji je način prehrane najispravniji.

- Vegetarijanstvo bih najprije preporučila ženama srednje dobi, jer su njima potrebniji vitamini, vlakna, a manje nutrijenti koje pronalazimo u mesu.

Ni tada nije toliko bitno da se meso izbjegava, već da se jede više povrća, što se u pravilu događa kada se netko odluči na vegetarijanstvo. Nakon 60. meso opet postaje važno, pa ako se tada odluči nastaviti s takvim režimom prehrane, važno je pronaći mu nadomjestke.

Nutricionistica Dragana Olujić: Vegetarijanstvo bih najprije preporučila ženama srednje dobi, nakon 60. meso opet postaje važno

Nikola Vilić/Hanza Media

Nutrijenti koje je potrebno nadomještati su prvenstveno vitamin B12 i željezo. Ne treba odmah posezati za suplementima jer ih je moguće dobiti iz prirodnih namirnica, ali ako se pokaže da ih vegetarijanac ne uzima dovoljno, onda se sugerira dodatan unos - pojašnjava Olujić te dodaje:

- Najcjelovitija proteinska zamjena za meso je definitivno soja i sve njezine prerađevine. Načelno procesuirani oblici namirnica nisu dobri pa je ovo na neki način paradoksalno. Soju se često neopravdano smatra lošom jer je često izložena genetskom modificiranju, ali takav stav je neopravdan.

Soja raste u najboljim uvjetima

Ona raste u najboljim ekološkim uvjetima i bogata je svim nutrijentima kojima i meso: bjelančevine, aminokiseline i proteini - veli Olujić.

Osim soje jako su dobre i sve mahunarke, pogotovo ako se kombiniraju sa žitaricama. Jedna namirnica koju se ne spominje često, a Olujić preporučuje su gljive, koje također sadrže bjelančevine, ali njih je potrebno konzumirati u većim količinama.

Nutricionistica Olujić također preporučuje da ne forsirate ništa u čemu se ne osjećate dobro ili vaš životni stil to ne može pratiti.

Ako primijetite slabost, umor ili ste jednostavno emocionalno nesretni, nema razloga da sebi koji put ne dopustite i namirnice koje ste u početku odlučili izbjegavati.

Povremena odstupanja od režima prehrane iz bilo kojeg razloga posve su normalna.

Za kraj upozorava da djeca do 18. godine nipošto ne bi smjela biti vegetarijanci. Nema jasnih zakonskih regulativa koje to propisuju, ali struka ima jako mišljenje.

Za djecu to može biti izuzetno opasno, nedostatak nutrijenata onemogućuje im fizički razvoj do punog potencijala, a prije obolijevaju i od prehrambenih poremećaja i tijekom života imaju pogrešnu sliku o tome što je hrana.