Pokazalo se da su starije osobe sklonije infekciji koronavirusom i komplikacijama zbog iste, no postoje ohrabrujući slučajevi u kojima su se vrlo uspješno oporavili, te daju nadu svim zaraženima.
Talijanka Alma Clara Corsini (95) iz Modene pobijedila je koronavirus i postala svjetska senzacija, a onda je s osmijehom na licu otpuštena i Zhang Guangfen, 103-godišnjakinja koja se uspjela oporaviti u samo šest dana u svjetskom epicentru epidemije, kineskom gradu Wuhanu.
Inače, stariji ljudi i kronično oboljeli pacijenti smatraju se posebno rizičnim skupinama. Slučaj infekcije koja se proširila splitskim domom za starije i nemoćne osobe u Splitu još je jedan pokazatelj osjetljivosti te populacije.
Prof. dr. sc. Duška Martinović Kaliterna, iskusna splitska internistica imunologinja, objasnila nam je što se to događa u organizmu starijih ljudi, zašto njihov imunitet slabi i kako im se može pomoći da se lakše odupru infekciji.
Prirođena i stečena imunost
Novi koronavirus kod većine ljudi uzrokuje blaži oblik bolesti, ali dio oboljelih traži intenzivno bolničko liječenje i mehaničku pomoć u disanju.
Sva dosad poznata saznanja kazuju da su najrizičnije skupine starije osobe i pacijenti koji imaju neke već postojeće kronične bolesti ili su imunokompromitirani. Zašto baš oni, što se to događa u njihovu organizmu da im tako oslabi imunitet?
– Imunosni sustav ima zadaću štititi od stranih stanica, bakterija, virusa, toksina. Kada govorimo o imunosti, moramo razlikovati specifičnu, odnosno stečenu imunost, koja podrazumijeva staničnu imunost za koju su odgovorni T-limfociti, i humoralnu, koje su nosioci B-limfociti, zatim nespecifičnu ili prirođenu imunost.
Odgovor B-limfocita na bilo koju infekciju, uključujući i virusnu, jest njihova hiperprodukcija i stvaranje protutijela koja se vezuju na infekcijski čimbenik. Zadaća T-limfocita je da pomažu u prepoznavanju i odstranjenju stranog antigena, u ovom slučaju virusa.
Prva obrana je u sklopu prirođene imunosti, a nalazi se pored limfnih čvorova u našim sluznicama i koži. U starijih je oslabljena sekretorna funkcija sluznica, poremećen je aciditet i integritet kože, uočava se sporije cijeljenje ozljeda.
Monociti koji spadaju u prvu liniju obrane, odnosno u prirođenu imunost, u starijih proizvode manje količine interferona kao odgovor na virusnu infekciju, a samim time se teže uništavaju molekule virusa te su usporeni signali za aktivaciju stečene imunosti, odnosno djelovanje T-limfocita i B-limfocita zakazuje.
Sa starenjem se usporava imunosni odgovor, stvara se manje protutijela kao odgovor na antigen (virusi, bakterije itd.). Također, ta nastala protutijela imaju često oslabljenu mogućnost vezanja antigena.
Oslabljeni humoralni imunosni odgovor u starijoj populaciji povezuje se sa slabim odgovorom na cjepiva te većom učestalosti virusnih i drugih infekcija, koje se ponekad zbivaju simultano uz česte plućne i srčane komplikacije.
Je li naš "biološki sat" nešto što određuje i dob u kojoj nam imunitet prirodno i možda nepovratno pada, ili je to uvijek individualno?
– Drži se da je u ovoj dobi posebno oslabljen odgovor na nove infekcije, koje nisu poznate memoriji T-limfocita. Često kažemo da su starci u zdravstvenom pogledu osjetljivi poput djece.
Kod djece postoji značajan broj "naivnih" T-limfocita (limfocita koji tek trebaju pamtiti) uz oskudne "memorijske" T-limfocite (limfocite koji pamte bakterije ili virus), dok u starijih ima dovoljno "memorijskih" T-limfocita, ali je ograničen broj "naivnih" T-limfocita, onih koji mogu prepoznati novi antigen i potaknuti imunosni sustav na obranu.
Starenje uvjetuje slabljenje specifične (stečene) imunosti jednako kao i nespecifične (prirođene imunosti), što omogućava virusima da zauzmu organizam prije nego počne imunosni odgovor.
Naravno, tome prinose brojne pridružene kronične bolesti, poput dijabetesa koji dodatno slabi imunosnu reakciju.
Neki podaci govore da je smrtnost od obične gripe koja nas prati svake godine također velika, ali se ta statistika više i ne spominje, te da je u ovim novim brojkama o smrtnosti sadržana i brojka smrtnosti od obične gripe!? Što kaže vaše iskustvo?
– Virusi gripe su rizični ne samo za stariju populaciju, u ovoj sezoni bilo je smrtnih slučajeva i u mladih osoba bez pridruženih kroničnih bolesti. Ipak držimo da su nam ti virusi donekle poznati, a starijoj populaciji svakako se preporučuje cijepljenje.
Striktne mjere zaštite
Vodi li se u ovim uvjetima dovoljno brige o higijeni kašlja i kihanja i pranju ruku? Naime, štićenici domova za starije su često i dementne osobe, koje ponekad zanemaruju osobnu higijenu. Kako se možemo zaštititi u poodmakloj dobi? Što prema vašem iskustvu može pomoći?
– COVID-19 je uzrokovan respiratornim virusom koji se može širiti putem sićušnih kapljica u direktnom kontaktu, zna se da velike kapljice padaju na tlo i brzo se osuše. Veliki problem su srednje kapljice koje mogu lebdjeti u zraku te neosušene putem udisanja doći do pluća.
Zato je vrlo važno pridržavati se preporuka naših epidemiologa o nužnoj distanci kako ove inficirane kapljice aerosola ne bi došle do pluća. Pridržavanje striktnih mjera zaštite jednako je bitno za stariju populaciju kao i za sve imunokompromitirane osobe.
Reducirani imunosni odgovor može biti posljedica same bolesti ili primijenjene terapije, te je od neprocjenjivog značenja za ove bolesnike pridržavati se epidemioloških naputaka.
Što je s autoimunim bolestima?
– Poznato je da su autoimune bolesti posljedica poremećenog autoimunog odgovora, gdje se vlastito tkivo prepoznaje kao strano. Drži se da virusna infekcija može potaknuti autoimunu bolest. Vjerojatno virus pokreće imunosni sustav na način da jednako prepoznaje virus i vlastito tkivo kao strano te napada oba.
Pojedini autori danas spominju i moguću zaštitnu ulogu virusa u odnosu na poticanje imunosnog odgovora. Bez obzira na sve teorije u bolesnika s autoimunim bolestima, posebno u onih koji uzimaju imunosupresivnu terapiju, potreban je dodatan oprez.
Očito su preporučena distanca i striktna higijena neosporno bitne. Bez obzira koliko je sunce oko nas, dosta smo u kući te je uputno uzimanje vitamina D. Dobrodošli su agrumi i, naravno, mediteranska, odnosno dalmatinska prehrana.