Prosječna medicinska sestra u Hrvatskoj ima početnu plaću od 4.500 kuna neto, a uz dežurstva i prekovremeni rad ona može narasti i do 6.000 kuna. S druge pak strane, njihove kolege u Njemačkoj za isti posao ostvaruju plaću od 2.600 eura (oko 19.000 kuna) neto.
Hrvatska plaća u bruto iznosi 10 tisuća kuna. Na mirovinsko osiguranje odlazi 20 posto, dok na zdravstveno osiguranje odlazi 16,5 posto. Ukoliko radnik živi li u Zagrebu, ukupan porez i prirez na plaću iznosi 869 kuna, piše Dnevnik.hr.
Suprotno tomu, na mirovinsko osiguranje u Njemačkoj otići će 353 eura. Još 47,5 eura uplaćuje se u fond za nezaposlene, za zdravstveno osiguranje izdvaja se 294 eura, a fond za njegu starijih 67,5 eura. Porez za crkvu, solidarni fond i porez na dohodak ukupno iznosi još 389 eura.
Kad se podvuče crta, od bruto iznosa u Hrvatskoj ostaje 60 posto plaće, a od bruto iznosa u Njemačkoj ostaje gotovo 70 posto plaće. No na životni standard uvelike utječe razlika u primanjima.
Podstanar primjerice u Zagrebu mjesečno će za dvosoban stan izdvojiti minimalno 400 eura ( oko 3.000 kuna), plus još oko tisuću kuna za režije. U Berlinu pak najamnina istog stana iznosi oko 1000 eura, dok su režije nešto više i iznose oko 200 eura (oko 1483 kune)
U Hrvatskoj s 4000 kuna treba pokriti hranu, prijevoz, eventualne kredite i troškove na automobilu i sve ostalo. Za te troškove u Hrvatskoj na raspolaganju su 133 kune na dan.
U Njemačkoj će ti troškovi biti veći. Cijena goriva je slična, no plaćaju se veći porezi na vozila, skuplji je i javni prijevoz i parkiranje. Hrana je pak u Berlinu skuplja gotovo četvrtinu nego u Zagrebu. Ipak, za sve te troškove na raspolaganju je 470 kuna na dan.
Dakle, isti profil osobe za isti posao u Hrvatskoj dnevno će za pokrivanje svih troškova osim stanarine i režija imati 133 kune, u Njemačkoj 470 kuna. Da bi se dnevni iznos izjednačio, u Hrvatskoj nije dovoljan ni cijeli iznos bruta koji svaki mjesec ide državi.