Rezultati ankete „Park naš svagdašnji: Kakvu Vruljicu bi ti?“ predstavljeni su u utorak u Gradskoj knjižnici Zadar gdje su poslužili kao podloga za razgovor na javnoj tribini istog naziva.
Strah od gubitka identiteta i devastacije zelenila
Tijekom javne tribine istaknut je problem automobila koji se, osobito vikendima, parkiraju čak i u samom parku pri čemu je više puta napomenuto kako je važno građanima koji žive uz obod parka omogućiti pristup automobilima do svojih kuća i mogućnost parkiranja, ali istodobno fizičkim barijerama onemogućiti ostalima pristup vozilima u park. Također je istaknut problem boravka vlasnika pasa s psima većih opasnijih pasmina i upozoreno je na činjenicu da se tu ne radi samo o izvođenju pasa u šetnju već i o treniranju s psima, a također je iznesen i problem nekulture dijela vlasnika pasa koji ne skupljaju izmet svojih ljubimaca. Jedna od nazočnih građanki izrazila je stav kako je potrebnu bolje ograditi park od ceste radi sigurnosti djece, a riječi je bio i o potrebi čišćenja potoka i odvodnih kanala. Značajno je istaknuti i da su građani izrazili s strah od gubitka identiteta parka kao posljedice njegova osuvremenjivanja ali i strah od nastavka daljnje devastacije zelenila u parku.
Na javnoj tribini sudjelovali su pročelnik UO Grada Zadra za EU fondove Šime Erlić, dopredsjednik Društva arhitekata Zadra Petar Kozina i Nives Rogoznica iz udruge „Eko-Zadar“ koja je predstavila rezultate ankete.
U anketi je 70 osoba odgovorilo kako park Vruljica posjećuje svakodnevno, a 72 osobe češće od jednom tjedno, dok je njih 89 odgovorilo kako ga posjećuju rjeđe od jednom tjedno. U anketi se, od onih koji rijetko ili nikad ne posjećuju ovaj park, tražilo da odgovore i što je tome razlog. 108 osoba odgovorilo je kako im ovaj park nije blizu, a 61 osoba odlazi u neki drugi park. 39 osoba izjavilo je kako nema slobodnog vremena dok ih 23 nema naviku odlaska u parkove. 40 osoba kao razlog je navelo opciju „nešto drugo“ pri čemu četvrtini njih smeta što tamo borave psi dok ih nešto manje od četvrtine smatra da nema za njih adekvatnog sadržaja, a isto toliko ih park ocjenjuje zapuštenim ili nedovoljno čistim. Oni koji park Vruljica posjećuju, najčešće se bave opuštajućim aktivnostima poput šetnje, sjedenja na klupi ili ležanja na travi, a potom navode kako izvode dijete da se igra.
Anketa: Zadovoljniji zelenilom nego komunalnom opremom
U značajnoj mjeri građani odgovaraju i kako tamo izvode psa u šetnju, a u nešto manjoj mjeri bave se rekreacijom ili posjećuju ugostiteljski objekt. Građani u značajnije su većoj mjeri zadovoljni zelenilom nego sadržajima i komunalnom opremom u parku Vruljica. Gotovo 50 posto njih zelenilom je zadovoljno, dok ih oko trećine po tom pitanju kao i po pitanju sadržaja i komunalne opreme izražava neutralan stav. Istodobno je svega četvrtina njih zadovoljna sadržajima i opremljenošću parka. Na pitanje bi li nešto promijenili ili dodali u parku, građani odgovarali su u otvorenom obliku. Najveći broj odgovora odnosio se na potrebu dodavanja komunalne opreme poput koševa za otpatke, klupa i stolova, sadnju i bolje uređenje i održavanje zelenila pri čemu je značajna broj puta istaknut nedostatak cvijeća. Također se traži osuvremenjivanje sadržaja za djecu te se izražava potreba odvajanja dijela parka koji služi za djecu od dijela parka na kojem bi boravili psi. U velikom mjeri izražena je potreba sa opremom za bavljenje sportom i rekreacijom; traže se koševi, trapezi, sprave za vježbanje, staze za hodanje i trčanje, biciklistička staza, staza za role. Građani bi također voljeli uređenje, obnovu ili osuvremenjivanje parka u cijelosti ili njegovih pojedinih dijelova. Također žele da se park više čisti i bolje održava, a specifično traže češće čišćenje korita potoka. Željeli bi i mjesto za roštilj, te strogo limitiranje prostora gdje se automobili smiju parkirati.
Park kao kontakt s prirodom
Iz odgovora na pitanje „Što bi vas potaknulo da češće boravite u parku vruljica?“ željelo se saznati koji bi sadržaji za građane bili posebno poželjni. Kao odgovor najčešće se pojavljivalo želja za raznovrsnijim i bolje održavanim zelenilom, zatim „ambijentalni i slični koncerti i druga kulturna događanja“, te „raznovrsniji sadržaji za dječju igru“. Iz odgovora proizlazi i da bi građani u parku rado boravili i na organiziranim događanjima, bez obzira na to je li riječ o druženjima ili organiziranoj rekreaciji, a jedan od popularnih odgovora bio je „postavljen roštilj“.
Osim navika vezanih specifično uz park Vruljica, u anketi su se tražili i odgovori na pitanja kojima se pokazuju navike građana/ki Zadra vezano uz boravak u parkovima općenito, o njihovom doživljaju parka kao i aktivnostima kojima se bave boraveći u nekom od parkova. Preko 60% onih koju su anketu ispunili odgovorilo je kako u parku boravi češće od jednom tjedno od čega polovica svakodnevno odlazi u neki od parkova. Pri tom park za njih najčešće i podjednako predstavlja kontakt s prirodom i mjesto susreta i druženja, a potom, u nešto manjoj mjeri, mjesto odmora, mira i tišine ili mjesto za rekreaciju. Odgovarajući na pitanja o aktivnostima kojima se bave u parku, građani/ke ponajviše su odabrali opuštajuće aktivnosti poput šetnje, sjedenja na klupi ili na travi. Dio građana/ki u parku boravi kako bi izveli dijete da se igra, a tek potom navode kako se u parku druže, izvode psa u šetnju ili se bave nekom rekreacijskom aktivnosti.
Rezultati ankete dostavljeni su Društvu arhitekata Zadra i poslužiti će kao podloga arhitektima i drugim članovima/cama interdisciplinarnih timova koji će sudjelovati na arhitektonskoj radionici „Gradionica“ od 24. do 26. svibnja 2019., a koja će se baviti upravo parkom Vruljica.
Anketa je dio projekta „Zelena transformacija – građanska participacija“ vrijednog 8.000 kuna, kojeg financira Zadarska županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade.
Anketu je provela udruga „Eko-Zadar“ u periodu od 23. travnja do 7. svibnja putem dvije glasačke kutije od kojih je jedna bila postavljena na ulazu u Gradsku knjižnicu Zadar, a druga u uredskim prostorijama udruge „Eko-Zadar“ gdje su građani mogli listić ispuniti neograničeni broj puta. Anketiranje je također provođeno i online putem obrasca postavljenog na mrežnim stranicama udruge pri čemu je broj odgovora u online anketi limitiran na jedan odgovor po vlasniku e-mail adrese. 370 odgovora stiglo je online, dok je 46 zabilježeno u glasačkim kutijama.