Usklađivanje mirovina ponovo nailazi na revolt i ljutnju umirovljenika. I dok se Plenkovićeva vlada hvali kako mirovine nisu nikad više rasle, hrvatski ga "penzići" ogorčeno demantiraju konkretnim brojkama. Jer, realno povećanje mirovina prosječno iznosi jedva 60-ak kuna, mnogim umirovljenicima je i znatno manje, a istodobno povlaštene mirovine tzv. privilegiranih mirovinaca rastu za četiri i pol puta više! Što god je mirovina manja, i rast je manji, dakako, i što god je veća eksplozivnije raste. Gdje je tu pravda i socijalna komponenta države pitaju se hrvatski umirovljenici.
Nikad niži prosjek
Povećanje mirovina iznosi 2,46 posto ili 63,52 kune prosječno, najmanje od svih država nastalih raspadom bivše SFRJ, tvrdi Mirko Radak, dugogodišnji umirovljenički "aktivist", danas u funkciji koordinatora svih aktivnosti u šibenskoj Udruzi umirovljenika. Najmanja prosječna mirovina u RH, koja ovog trenutka iznosi 2582,28 kuna, i u odnosu na BDP i broj umirovljenika, najmanja je mirovina u postotku u regiji (odnosno na prostoru ex Jugoslavije), te iznosi 36,87 posto od plaće, ističe Radak.
Kada se pridoda 0,56 posto usklađivanja za šestomjesečno razdoblje iz prošle godine, onda su mirovine u posljednjih godinu dana porasle za 3,02 posto, što je u odnosu na povećanje cijena na malo, pa i na plaće, nerazmjerno. Primjenjuje se jedna nova formula, novi način izračuna koji oštećuje umirovljenike.
Da je tomu tako, Radak dokazuje izračunom koji je napravio bivši saborski zastupnik, inače, kaže, ekspert za tu problematiku, Željko Šemper, a po kojem je rast mirovina trebao iznositi minimalno 2,76, realno i 3 posto, ali su, tvrdi, umirovljenici i tu zakinuti, pa odatle i nikad niži prosjek.
– Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ushićeno govori kako je to rezultat mirovinske reforme koju je Vlada provela, navodno, u 2019. godini. O kakvoj to on mirovinskoj reformi govori?! Evo podataka koji demantiraju ministra, navodi Radak: Do 500 kuna prima čak 90 tisuća umirovljenika, a 448 tisuća ima mirovine manje od 2500 kuna.
Tri i pol prosječne mirovine sadržane su u mirovinama saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca, Ustavnog suda, članova HAZU itd., a sve su naslonjene na naš mirovinski fond. Njihove mirovine iznose u prosjeku 10.300 kuna, a u Hrvatskoj je tek 8124 umirovljenika koji imaju puni radni staž i mirovinu nešto veću od 8 tisuća kuna – elaborira detaljno šibenski koordinator Udruge umirovljenika.
Posebne mirovine
U posljednjih pet godina radničke mirovine su porasle 479 kuna, a mirovine saborskih zastupnika, članova Vlade itd., tzv. posebne mirovine privilegiranih za 2275 kuna! Na taj način, smatra Radak, jaz između povlaštenih i radničkih mirovina samo se povećava kao i nepravda.
Privilegirane mirovine su četiri i pol puta veće od mirovina iz rada, odnosno prosječnih radničkih mirovina. I dok se te razlike enormno povećavaju na štetu običnih umirovljenika, imamo podatak da je do kraja lipnja ove godine umrlo 27 tisuća umirovljenika, ili čak pet tisuća više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Netko će kazati da je to posljedica COVID infekcije, ali od COVID-a nisu obolijevali samo umirovljenici, njih je u postotku oboljelo najmanje – kaže Radak – jer su se najbolje čuvali. Mnogi su umirovljenici izbjegli velika druženja, velike skupove, izlaske i ako je itko poštovao epidemiološke mjere, onda je to umirovljenička populacija koja je zatvorena u kući.
I još nešto, dodat će aktivni šibenski umirovljenik, ministar Aladrović hvali se da je ove godine u kolovozu 20 tisuća zaposlenih više nego lani u ovo vrijeme. A kako to da danas najrazvijenije županije u Hrvatskoj, kao što je Istarska, imaju 1,71 zaposlenog na jednog umirovljenika, a u Šibensko-kninskoj je, primjerice, 1,34 penzića na jednog zaposlenog. A nekad je u Krešimirovu gradu bilo 3,5 zaposlenih na jednog umirovljenika, dok je prosjek Hrvatske bio 3,2 korisnika plaće na korisnika mirovina.
Na mirovinski fond naslonjeni su mnogi koji nisu izdvajali u taj fond, ističe Radak a u pravilu spadaju među najbolje plaćenu i najbogatiju umirovljeničku populaciju.
– Naši sudionici Domovinskog rata primaju zaslužene mirovine od 6037 kuna. Takvih je 70.838., trebalo bi i njih i sve ostale koji mirovinu uživaju po posebnim propisima, izdvojiti iz mirovinskog fonda i plaćati iz državnog proračuna, pa će umirovljeničke mirovine biti znatno veće – predložit će Vladi šibenski koordinator Udruge umirovljenika.
Split izvan Matice
Mirko Radak najavljuje osnivanje nove Koordinacije umirovljeničkih udruga.
– Matica umirovljenika gotovo je nestala iz Slavonije, posebno iz njezina istočnog dijela, a pogotovo iz Dalmacije. Danas od Zadra do Dubrovnika, kaže Radak, nema ni 1500 umirovljenika koji su članovi Matice. U Zadarskoj županiji nema nijednog, u Šibenskoj tek nešto u Vodicama, a u Splitsko-dalmatinskoj manje od tisuću, dok je Grad Split, koji broji 50 tisuća umirovljenika, apsolutno izvan Matice. Jednako je s Dubrovačko-neretvanskom županijom gdje je manje od tisuću umirovljenika u članstvu Matice. Situacija u istočnoj Slavoniji je još katastrofalnija.
– Stoga, već dugo tinja ideja da formiramo novu Koordinaciju umirovljeničkih udruga koja će biti svojevrstan pandan Matici. Nisam za mrvljenje umirovljeničkog tkiva, ali gospođe koje su preuzele funkcije u Matici zaslužuju da se formira novo tijelo i sutra eventualno nova Matica umirovljenika. To bi se trebalo dogoditi već početkom jeseni – poručuje Radak.