U Europskom parlamentu u ponedjeljak je navečer prihvaćen prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži ili TEN-T mreži, a prema kojoj će Hrvatska, uz već postojeća dva prometna koridora: Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav, biti dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su priopćili kako ovo Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu.
Četiri koridora
Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji. Ovim izmjenama TEN-T Uredbe bit će uvršteno novih 450 kilometara željezničkih pruga i 430 kilometara cesta među kojima je i cesta Zagvozd - Imotski - državna granica, osam novih luka - Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split te pet novih urbanih čvorova: Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split.
Na taj način Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi. Položaj na ukupno četiri prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.
Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu nam je u kratkom razgovoru kazao da je ova za Hrvatsku važna odluka bila tema petog trijaloga. Podsjetimo, prije usklađivanja, Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge, odnosno amandamane zastupnika u Europskom parlamentu Valtera Flege o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže.
"Što se tiče povezivanja Splita i Dalmacije na europske koridore, prošlo je na nama najpoželjniji način. Procedura je takva da ovo usklađivanje koje je sinoć bilo na trijalogu treba ići na verifikaciju u Odbora za promet i turizam. Nakon toga prijedlog ide na usvajanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta", pojašnjava Valter Flego koji procjenjuje da bi čitava procedura trebala biti dovršena u travnju.
Hrvatskoj će iz Instrumenta za povezivanje Europe biti na raspolaganju 26 milijardi eura. Od 26 milijardi, preko 22 milijarde odnosno do 85 posto možemo koristiti upravo za infrastrukturne prometne projekte na europskim koridorima, s posebnim fokusom na željeznicama.
To znači da će Split već 2024. imati otvoren put za modernizaciju Ličke pruge i direktan spoj Splita i Rijeke sa Zagrebom. Preko Zagreba, Split će biti spojen sa Sjevernom odnosno Istočnom Europom. Baltičkim koridorom, splitska će luka imati direktnu vezu sa zemljama na Baltiku, a Mediteranskim koridorom i novom željezničkom vezom Split postaje ključna geostrateška luka za prijevoz robe prema mađarsko-ukrajinskoj granici, odnosno istoku Europe. Sve bi to trebalo biti prema europskom planu gotovo 2035. godine.
Što je dodano?
"Dogovorom o Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži na europskoj razini, Hrvatska je pozicionirana na dodatna dva koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav EU-a, za što smo se osobito založili u razgovorima s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i povjerenicom Valean. Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore. Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske", izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Kroz proces revizije Uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine, usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenjem na dva dodatna koridora te promicanje luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sinoćnjem sastanku Vijeća i Parlamenta.
"Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni.
Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu. Za nas to znači priznanje truda uloženog u cijeli proces da se RH kvalitetno prometno pozicionira i nastavi sa snažnim ulaganjima u cjelokupan prometni sustav i tu se posebno zahvaljujem i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je odigrao ključnu ulogu u tom procesu", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.