Više od dva dana Hrvati su u eurozoni. Sve više zveckaju euri, sve manje je kuna u takujinima. Građani se pokušavaju riješiti stare i doći do nove valute, a na tom putu pored banaka najviše na ‘udaru‘ konverzije su trgovci, ugostitelji, obrtnici...
Softveri se prilagođavaju, sustavi prebacuju, blagajne proširuju, kuna se kupci rješavaju...
Ukratko, svi se nekako snalaze. Kako to izgleda kod dubrovačkih ugostitelja, otkriva predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić.
- Pokušali smo nabaviti dovoljno raznoraznih vrsta kovanica u eurima, čeljad je vrlo komodna što se toga tiče pa su uslužne djelatnosti uvijek na udaru i ujedno služe kao mjenjačnice. Pritom apeliram i na naše banke koje su često ne baš adekvatan servis i građanima i gospodarstvu, mislim da mi ne bismo trebali imati teret odlučivanja i procjenjivanja koliko nam uopće novaca treba. Kad uđemo u banku i tražimo sitne novce, oni bi ih trebali imati dostatno za svih, a ne reći da smo ih trebali naručiti ‘jučer‘ kao što je običaj. To je isto kao da vam ja dođem na kavu i naručim je pa mi vi rečete da je ne mogu dobiti jer je nisam jučer naručila! To je segment koji je njihov i mislim da je to početno nesnalaženje koje se očituje u tome da nije bilo dostatno kovanica i novaca za vratiti. Sami smo morali procjenjivati koliko nam toga treba, ljudi su komodni u smislu da dolaze s velikim novčanicama. No, to nije nešto na što nismo bili naviknuti i dosad s kunama. Ova tranzicija s kuna u euro to stavlja ‘pod reflektore‘, pogotovo ovih prvih dana. Mislim da treba postojati razumijevanje s obje strane i da ćemo lako premostiti ovo razdoblje. Euro je uvijek bio naša referentna valuta tako da nije prvi put da se susrećemo s njom, naglašava Farčić.
Skoro da nije prošlo ni 24 sata od uvođenja eura, a već su se pojavile vijesti i pritužbe na zaokruživanje cijena. Neki su tako napravili i nove cjenike.
- Ne znam za pojedinačne slučajeve, sigurno postoje, ali one su sigurno iznimke. Mislim da se svi zajedno držimo ‘pravila igre‘. Ne znam tko je napravio nove cjenike ili tko je što zaokružio. Što se tiče povećanja cijena, argumentacija nije tranzicija iz kune u euro, nego je argumentacija povećanje troškova. Sad imamo zamrznute cijene električne energije, 1. travnja to više neće biti slučaj, znači, vrlo je legitimno da se i nakon 1. travnja dogode neke korekcije cijena. Mislim da je iluzorno od privatnog sektora očekivati da te cijene drži cijelu godinu, a da sve druge cijene troškova na našem poslovnom planu rastu. Mislim da to nije nikakvo namjerno povećanje cijena i ‘lov u mutnome‘ što se tiče tranzicije, nego, ako se povećanje cijena dogodi, ono je uvijek lančana reakcija na objektivnu situaciju i povećane troškove. Imate tako primjerice situaciju u Dubrovniku: potencijalno povećanje cijena najamnima svih prostora u Blagim djelima, ne znate koliku ćete sljedeću najamninu imati... Poslovni se planovi trebaju resetirati kako se ti troškovi povećavaju, to je jedna sasvim realna i normalna situacija, komentira Farčić.
Navodi kako je furestima bilo vrlo zanimljiva situacija oko eura i kune, neki su bili zbunjeni, a neki su znali što se u Hrvatskoj događa. Domaći gosti ipak su se držali kune.
- Mislim da se svi u ovih prvih 15 dana pokušavaju riješiti kuna. Naravno, da ne treba biti navalija na banke i činiti takve gužve jer postoji mogućnost zamjene kuna i kasnije, međutim, ljudi ne slušaju dobre informacije, ne razumiju situaciju i to stvara dodatne probleme. Ali, mislim da će se i financijski sektor zajedno s uslužnim na neki način posložiti u ovih 15 dana, optimistično će predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore DNŽ.
Nije bilo većih problema ni kad je riječ o pologu i prometu.
- Softveri su to već odradili, mislim da smo mi bili dobro pripremljeni i prije. Tranzicija poslije ponoći je bila malo izazovna s obzirom da nisu radile kartice, da nisu svi ljudi bili spremni na to. To je nekakav prvi ‘udar‘ koji je takav kakav jest, mi smo ga ‘preživjeli‘, poručuje Farčić.
Dubrovački ugostitelj Pero Šare nije imao poteškoća oko prelaska s kune na euro.
- Nemamo puno posla u Gradu i sve je u redu, većinom gosti plaćaju karticom tako da nema tu skoro i nema keša. Otpočetka korone gosti kod nas u omjeru većem od 90 posto plaćaju karticom tako da nismo imali nikakvih problema, kaže Šare.
Njegov kolega, Robert Jasprica isto se ne može požaliti.
- Sve je dobro prošlo, nije bilo nikakvih problema, ali treba malo više vremena da se konobari naviknu na kovanice, na brojanje kase jer sve ima drugačiju vrijednost pa radi toga zahtjeva malo više koncentracije. Nismo zaokruživali niti prilagođavali cijene, vidjet ćemo što ćemo napraviti tijekom priprema za sezonu. Brzo ćemo zatvoriti pa ćemo onda napraviti promjene. Kupili smo paket od banke u iznosu od 145,50 eura i to smo stavili u pogon tako da nije bilo nikakvih problema. Bilo je manjih teškoća oko plaćanja karticom za Doček, a proradilo je 1. siječnja u popodnevnim satima. Gotovinski promet je bio pola u eurima, pola u kunama, ali sve je dobro prošlo, govori Jasprica.
Predsjednica Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Daniela Žderić kaže kako je većina njezinih kolegica i kolega na kraćem godišnjem odmoru, negdje do 9. siječnja jer su se itekako naradili u prosincu.
- Čula sam se s kolegama iz Metkovića i Dubrovnika, klijenti poštuju prijelaz na euro i ovo razdoblje dvojnog plaćanja. Rečeno mi je da donose točne iznose u kunama tako da nema ni velikih vraćanja kusura. Zaista su pozitivna iskustva s obzirom kako je u drugim branšama, čujem da neki dođu na piće i donesu 200 kuna pa uzmu još jedno piće pa opet daju 200 kuna i tako to ide. Koliko sam upućena, sve ide glatko, veli sugovornica koja se osvrnula na zaokruživanje cijena:
- Povećanje cijena usluga opravdano je najprije višom kvalitetom rada, ne može se usporediti s ugostiteljima i ostalima. Mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dosta radimo na stručnim edukacijama, seminarima i time gledamo podići kvalitetu rada i opravdati cijenu. Poskupjelo je sve što koristimo u radu, fogodilo se poskupljenje energenata i općenito životnih potrepština koje utječu na kvalitetu života, s tim je došlo i do povećanja cijena, ali ne i do zaokruživanja zbog eura. Nama su troškovi otišli u nebesa, a euro nije argument da se povećaju cijene. Koristim softver Neosalon koji je sam sve odradio, mislim da ga dosta kolegica koristi tako da nije bilo nikakvih problema, samo je trebalo isključiti kasu, ponovno je upaliti, napraviti ‘zaključak‘ i sve teče normalno. Nitko ne donosi velike novčanice, svi donose točne iznose i nitko od kolega dosad nije imao problema, zaključuje Žderić.