Nakon stabilnog razdoblja u kojem smo uživali u suncu i za ovo doba godine iznadprosječno visokim temperaturama, stiže nam velika promjena vremena. Zadnjih dana temperature su se u Hrvatskoj penjale i do 30 stupnjeva, a sad nas čeka pad i do 20 i više stupnjeva.
U prognozi DHMZ-a za utorak stoji: Umjereno do pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito. Povremeno će padati kiša, osobito od sredine dana kada će mjestimice biti i pljuskova, a ponegdje pljuskovi mogu biti jače izraženi. Navečer će u gorju kiša prelaziti u susnježicu i snijeg, ponajprije u Gorskoj Hrvatskoj uz stvaranje snježnog pokrivača. Zapuhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu jugo navečer okreće na jaku i olujnu buru, najprije na sjevernom dijelu. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 15, na Jadranu između 15 i 18 °C. Najviša dnevna uglavnom između 19 i 25, na istoku i do 27 °C, ali kasno poslijepodne i navečer temperatura u osjetnom padu.
Za utorak su u Hrvatskoj upaljeni i brojni meteoalarmi.
Upozorenja zbog grmljavine i olujnog vjetra
Osječka, zagrebačka, karlovačka, gospićka, kninska, splitska i dubrovačka regija su pod žutim upozorenjem. Za sve nabrojane regije na snazi je žuto upozorenje zbog vjetra i grmljavinskih nevremena, dok je u zagrebačkoj na snazi ‘samo‘ zbog vjetra.... U gospićkoj regiji upozoravaju i na snijeg i poledicu. Što se tiče Jadrana, Kvarner i Kvarnerić te Velebitski kanal su cijeli dan pod crvenim meteoalarmom, koji označava da je vrijeme izuzetno opasno! On je na snazi zbog olujnog vjetra, očekuju se udari i do 130 km/h.
Zapadna obala Istre te sjeverna Dalmacija su u ‘narančastom‘ zbog vjetra, dok je za srednju i južnu Dalmaciju na snazi žuti meteoalarm. Iz DHMZ-a su se oglasili i posebnim priopćenjem:
- Nakon, u dosadašnjoj povijesti mjerenja, jedne od najtoplijih veljača i ožujka, ponegdje čak i rekordno toplih, temperatura zraka je i u prvoj polovini travnja bila znatno iznad prosjeka za doba godine. No, iznimno toplom vremenu stiže kraj. Naime 16. travnja na vrijeme u našim krajevima sve jače će utjecati izražena termobarička dolina sa sjeverozapada s kojom će u utorak poslijepodne po visini naglo stići osjetno hladniji zrak, npr. na 1,5 km visine temperatura će se u svega pola dana s oko 12 °C spustiti na 0 °C. Pritom će se u prizemnom sloju stvarati ciklona sa središtem na sjeveru Italije čiji će se frontalni poremećaji preko Hrvatske premještati tijekom utorka i srijede. Stoga će druga polovina travnja početi uz promjenljivo, nestabilno i osjetno hladnije vrijeme, osobito sredinom ovog tjedna. Primjerice, u unutrašnjosti će najviša dnevna temperatura u srijedu, 17. travnja biti oko 11 °C. Dakle, čak dvadesetak stupnjeva niže vrijednosti nego što su bile u nedjelju, 14. travnja kada su oboreni i neki travanjski rekordi, ali također i ispod prosječnih vrijednosti za navedeno razdoblje – navode iz DHMZ.
Ističu kako će u četvrtak vjetar oslabjeti, a temperatura primjerenija dobu godine zadržat će se barem do polovine idućeg tjedna. Uz djelomično razvedravanje od petka, ponajprije po kotlinama Gorske Hrvatske najniža jutarnja temperatura zraka bit će oko 0 °C, stoga je moguć i mraz pri tlu.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu, nedavno je rekao za N1 da je klimatski kalendar pomaknut i da smo početkom travnja praktički već bili na početku lipnja, kao što smo početkom veljače već imali razdoblje vremena sličnijeg početku travnja.
Grisogona su stoga pitali podsjeća li ta situacija na sindrom kuhane žabe. Kada bi žabu stavili u lonac kipuće vode, ona bi iz njega odmah iskočila. No u mlakoj vodi bilo bi joj ugodno i ne bi osjetila postupno povećanje temperature sve do točke vrenja kada bi već bila skuhana.
“Definitivno podsjeća na to. Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, objasnio je prof. Grisogono.
Od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto
Toplinski valovi, dodaje, ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a u međuvremenu se to promijenilo.
“Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, kaže i dodaje da se razdoblje ljetnog vremena se produžilo.
“Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, ističe prof. Grisogono.
“Na klimatski smo najizloženijem dijelu Europe”
Na pitanje je li Europa izloženija riziku globalnog zagrijavanja, prof. Grisogono napominje da treba biti oprezan kod takvih ocjena.
“Primarno su polarni krajevi, posebice Arktik, najizloženiji klimatskim promjenama. Što se tiče Europe, ovdje se provodi najviše mjerenja pa je i više klimatskih modela. Konfiguracija Europe postavljena je prema Atlantiku, a Atlatski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje. Pa zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi prostor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, kazao je prof. Grisogono.
El Niño nakon vrhunca u prosincu i siječnju ide svome kraju, ali prof. Grisogono kaže da to još ne znači da će nakon toga nastupiti razdoblje “hlađenja”. Najprije bi trebala uslijediti neutralna faza i potrajati bar nekoliko mjeseci.
“Uobičajeno je, ali ne i nužno, da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol”, slikovito je objasnio prof. Grisogono.