Dva tjedna prije obilježavanja Svjetskog dana turizma (26. rujna) otok Vir vodeća je turistička destinacija u Hrvatskoj i apsolutni šampion ovogodišnje turističke sezone koju je obilježila pandemija koronavirusa, globalna zdravstvena kriza, veliki pad turističkih putovanja i posljedično – značajan pad brojki noćenja i dolazaka s padom prihoda od turističkih djelatnosti.
Moglo je biti i puno gore, naglasili su na sinoćnjem druženju s predstavnicima medija ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, jer su prva predviđanja o kretanju turističkog prometa govorila o ukupnom padu od 70 posto. Konačna bilanca nakon osam turističkih mjeseci pokazuje pad od 59 posto u dolascima i 47 posto u prometu izraženom noćenjima. Brojke su sljedeće: u Hrvatskoj je od 1. siječnja do 31. kolovoza ostvareno oko 47,5 milijuna turističkih noćenja i 6,8 milijuna dolazaka, što je 53 posto razine lanjskog prometa u noćenjima i 41 posto u dolascima.
Iako je riječ o značajnom padu, a u slučaju dolazaka taj pad iznosi gotovo 60 posto, vjerojatno bi bio blaži da emitivna turistička tržišta – Austrija i Slovenija – Hrvatsku još u kolovozu nisu stavila na crvenu listu. Tako se, zaključili su vodeći ljudi hrvatskog turizma, zbog globalne situacije s pandemijom koronavirusa, zdravstvene nesigurnosti i krize putovanja koja je počela od polovice ožujka 2020., domaći turistički rezultati ipak mogu smatrati uspjehom. Pogotovo je uspješan u Hrvatskoj bio period ljetne špice u srpnju i kolovozu, kada je zabilježeno 39,8 milijuna noćenja (83,7 posto od svih ovogodišnjih noćenja) te 5,2 milijuna dolazaka (76,5 posto svih dolazaka).
- Prednjači Istarska županija, zatim Primorsko-goranska te Splitsko-dalmatinska, a najuspješniji su rovinjski i zadarski klaster - istaknula je ministrica Brnjac. Takozvani zadarski klaster u najvećem je obimu zapravo otok Vir, ovogodišnji šampion hrvatskog turizma koji je od 1. siječnja do 31. kolovoza ostvario 1,8 milijuna noćenja (uz 100 tisuća dolazaka), odnosno sjajnih 83,5 posto razine lanjskog rekordnog prometa.
Niti jedna druga destinacija u Hrvatskoj nije se približila takvoj brojci, jedino su Dobrinj (674,9 tisuća noćenja) i Vodnjan (453,2 tisuće noćenja) – ali s puno manjim brojkama – dosegnuli sličnih 83,4 i 80,6 posto razine prošlogodišnjih brojki. Rovinj je s 1,6 milijuna noćenja kao druga najbolja destinacija dohvatio tek 48,1 posto lanjskih brojki, Medulin s 1,3 milijuna oko 54,2 posto, Poreč s 1,2 milijuna približno 42,4 posto te Crikvenica s 1,1 milijun noćenja oko 60,3 posto lanjskih brojki. Ovo je ujedno pet najuspješnijih ovogodišnjih destinacija, a u top 10 hrvatskog turizma još su ušli Mali Lošinj, Umag, Novalja, Zadar i Rab.
Pokazalo se kako je virski nekretninski ili takozvani turizam nekomercijalnog smještaja, za mnoge goste predstavljao najugodniji ili zdravstveno najsigurniji i najprihvatljiviji dolazak na Jadran. Također je sasvim jasno kako je ne samo zbog najboljih brojki, nego prije svega zbog koncepta koji se u korona krizi pokazao punim pogotkom, Vir jedini pravi izbor za domaću destinaciju godine uoči Svjetskog dana turizma i manifestacije koja ga uvijek prati – Dana hrvatskog turizma.
Vir je osim ukupnog broja turističkih noćenja ostvarenih od prvog dana siječnja do konca kolovoza (1,8 milijuna noćenja), najuspješnija domaća turistička destinacija bio i u prvoj polovici lipnja, potom u cijelom srpnju i kolovozu kada je jedini ostvario više od 700 tisuća noćenja, a najbolji je u Hrvatskoj po turističkom prometu domaćih gostiju (nešto više od milijun noćenja) i noćenjima u nekomercijalnom smještaju (više od 1,3 milijuna).
U top 10 hrvatskog turizma Vir je kao deseti ušao i u kategoriji turističkog prometa u obiteljskom smještaju (403 tisuće noćenja) te po noćenjima stranih gostiju (740 tisuća), gdje je na osmom mjestu u Hrvatskoj. Dodatno analiziranje turističke statistike izvuklo bi na površinu još nekoliko kategorija ili supkategorija u kojima prednjači otok rekorder, poput razine turističkog prometa ostvarenog ove godine u noćenjima i dolascima domaćih i stranih gostiju, ili ostvarenih noćenja u prosjeku na destinaciji (rekordnih 18 dana ili tri puta duže nego u Rovinju!), no suština je ista: Vir je ove godine najuspješnija turistička destinacija, odnosno destinacija godine.
VIR JE OSTVARIO OVOGODIŠNJI REKORD: 772 TISUĆE NOĆENJA U KOLOVOZU
S više od 700 tisuća noćenja u srpnju otok Vir prometnuo se u vodeću domaću turističku destinaciju, a trend je nastavljen i u kolovozu kada je na otoku zabilježeno ovogodišnjih rekordnih 772,3 tisuće noćenja, ili oko 110 tisuća noćenja više od drugoplasiranog Rovinja (660 tisuća). Medulin, Poreč i Crikvenica bili su na više od 500 tisuća noćenja, dok je preostalih pet destinacija u domaćoj turističkoj eliti – Novalja, Umag, Mali Lošinj, Zadar i Rab – bilo u rasponu od 360 do 490 tisuća noćenja u kolovozu. Virskih 772,3 tisuće noćenja predstavlja 87,2 posto ostvarenosti lanjskog prometa, što je također najbolji rezultat u Hrvatskoj.
VIR JURI PREMA DVA MILIJUNA NOĆENJA
Od 1. siječnja do 10. rujna na Viru je ukupno zabilježeno 1.932.289 noćenja domaćih i stranih gostiju, pa je otok Vir na korak do dva milijuna noćenja što bi u sezoni opterećenoj globalnom krizom koronavirusa bio odličan rezultat. U Hrvatskoj se trenutno odmara oko 200 tisuća turista, kazao je sinoć direktor HTZ-a Kristjan Staničić, unatoč brojnim preporukama da se izbjegava istočni Jadran i činjenici da su neke zemlje u okruženju stavile Hrvatsku na crvenu listu. Tako je dobar dio domaćih i stranih turista u prvih deset dana rujna ostvario noćenja upravo na Viru – gotovo 125 tisuća s 98,8 posto razine lanjskog turističkog prometa u noćenjima, ali sa značajnim padom u dolascima od približno 73 posto. Čak 89 tisuća noćenja ostvarili su Hrvati (71 posto), a kod stranaca su prednjačili Slovenci, Nijemci, Česi, Mađari i Austrijanci (zajedno 30 tisuća).