Koliko su uobičajena snažna ljetna nevremena i je li riječ o ekstremima, neka su od pitanja o kojima je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek.
Prva tema o kojoj je za HRT govorila Ivančan-Picek je jučerašnji prvi veliki ovosezonski požar kod Šibenika te je iznijela svoje predviđanje za ostatak požarne sezone.
- Na sreću prvi je to veliki požar. Rezultat je to dosta kišnog proljeća. Svibanj je posebno, pa sve do sredine lipnja, bio izuzetno kišan. To je sve pogodovalo velikom raslinju u Dalmaciji i uz obalu. Nakon toga je uslijedilo ovo sušno i vruće razdoblje, koje je osušilo ovu gorivu masu. Posljedica požara u okolici Šibenika je katastrofalna. Nažalost, naše prognoze ukazuju da će ostatak ljeta, a sad se približavamo upravo sredini ljeta, biti topliji od prosjeka, sušniji od prosjeka, što sve ukazuje na to da treba biti oprezan i da su mogućnosti pojava ovakvih šumskih požara velike, rekla je Ivančan-Picek.
Idući tjedan u Hrvatskoj do 40°C, možda i koji stupanj i preko
Komentirajući velike vrućine i u državama koje nisu baš poznate po visokim temperaturam, glavna ravnateljica DHMZ-a rekla je kako su južna Europa i Sredozemlje izloženi izuzetno toplom zraku sa sjevera Afrike.
- Taj zrak prolazi kroz Sredozemlje, skuplja vlagu i nad europskim kopnom, pogotovo nad dizanjem tog zraka nad Alpama, dolazi do ovakvih konvektivnih oluja i velikih vrućina. Svjedoci smo da pogotovo Španjolska, Italija, Grčka ovih dana upozoravaju svoje stanovništvo na temperature od 40°C pa i više. Hrvatska je za sada, moramo reći, još uvijek blaže prošla od ostatka Sredozemlja, bez obzira što smo bili suočeni i s velikim toplotnim valovima, u dva navrata i prošlih dana, ali isto tako i protekla dva dana s ovim velikim konvektivnim olujama, rekla je.
- Ono što mi sa sigurnošću možemo reći je to da je pred nama predstoji idući tjedan izuzetno toplog vremena. Moramo najaviti temperature u Hrvatskoj također vrlo blizu 40°C, ako ne prelazi možda u Dalmatinskoj Zagori i koji stupanj više, ali približit ćemo se sigurno onim rekordima koji su u Hrvatskoj bilježeni i prije. U svakom slučaju takva vremenska situacija, pri nailasku malo hladnijeg, nestabilnijeg zraka sa sjevera, sjeverozapada, doprinosi nestabilnosti atmosfere, velikim konvektivnim energijama, razvoju velikih olujnih oblaka, što smo bili svjedoci u protekla dva dana, i bojim se da ćemo ovog ljeta doživljavati još pokoji ovakvu epizodu kakvu smo imali u protekla dva dana, istaknula je Ivančan-Picek za HRT.
Jesu li nevremena češća i jača?
Dok se neka područja bore s požarima, neka druga su izložena vrlo neugodnim tučama te se one čine možda i jače, ali i češće nego prije.
- Meteorolozi i klimatolozi upozoravali su na to kroz više desetaka godina. Činjenica je da živimo u jednoj toplijoj klimi, toplijoj atmosferi nego što je to bilo u prošlosti. Podaci globalno ukazuju da je osam posljednjih godina, dakle od 2015. do 2022., osam najtoplijih godina od kad postoje mjerenja na zemaljskoj kugli.
Dakle, toplija atmosfera ima mogućnost i prihvata više vodene pare, što znači i veću mogućnost za stvaranje upravo ovakvih konvektivnih oblaka, ogromnih energija na koje čovjek vrlo malo može utjecati bilo kakvim trenutno raspoloživim tehničkim sredstvima da bi spriječio ovakve pojave, istaknula je Ivančan-Picek.