Novim mjerenjem indeksa razvijenosti gradova i općina koje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, Split se našao na 73. mjestu po razvijenosti.
Za razliku od prošlog mjerenja iz 2018. kad je bio na 61. mjestu po razvijenosti, sada se srozao za 12 mjesta. Dapače, Split više nije u VIII. najrazvijenijoj skupini sa Zagrebom, Rijekom, Opatijom, Rovinjem, Dubrovnikom, Zadrom..., već je spušten za jednu stepenicu, u niže razvijenu, VII. skupinu.
Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je za medije da, u odnosu na indeks razvijenosti iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast po svim ključnim socio-ekonomskim pokazateljima, te da danas imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina nego 2018. godine. Ali, neki su se, kao Split, spustili stepenicu niže, što bi značilo da se sporije razvijaju.
Jedan poen
Hrvatska se dijeli na 128 gradova i 428 općina, tako da se indeks razvijenosti računa za više od 550 jedinica lokalne samouprave. Iz Ureda Grada smatraju kako ni 73. mjesto nije tako loše, jer se grad pod Marjanom i dalje nalazi u skupini natprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave.
- Indeks razvijenosti 2018. godine iznosio je 107,784, a sada iznosi 106,95. Riječ je o razlici manjoj od jednog postotnog poena, međutim, po metodologiji je to razlika u jednoj kategoriji. Prema izračunu za 2018. godinu Grad Split rangiran je kao 61. JLS prema razvijenosti, a prema novom izračunu indeksa razvijenosti rang je 73. JLS prema razvijenosti. Grad Split izračunom indeksa razvijenosti nalazi se u iznadprosječno razvijenim JLS-ima. Vidljiva je znatna razvijenost u pokazatelju prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku i stupanj obrazovanja u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Zaostajanja su zabilježena kod pokazatelja prosječna stopa nezaposlenosti, dok su pokazatelji indeks starenja i opće kretanje stanovništva neznatno iznad prosjeka RH - stoji u odgovoru Ureda Grada.
Ono s čime se Split može pohvaliti je obrazovanost građana jer je među prvih pet gradova u Hrvatskoj.
- Po stupnju obrazovanosti Grad Split je prema popisu stanovništva 2021. znatno iznad prosjeka RH, a udio obrazovanih između 20 i 65 godina je 39,22%, po čemu se nalazi na 5. mjestu od 556 JLS-a s indeksom pokazatelja od 130,66 - napominju iz Ureda Grada.
Ispod prosjeka
No, zato je po nezaposlenosti Split lošiji od hrvatskog prosjeka. Stopa nezaposlenosti je u Splitu 11,2 posto, a državni prosjek je 8,66 posto. Iz Banovine tvrde da je po rangu pokazatelja nezaposlenosti Split na 414. mjestu od 556 gradova i općina u Hrvatskoj. Što je vrlo nisko. To pak pokazuje da natprosječno obrazovanje nije pokrenulo gospodarstvo, ili obratno, da se u gradu koji je prilično okrenut turizmu s diplomama ne dobiva lako radno mjesto, nego je za mlade ljude unosnije konobariti nego biti inženjer.
Što se tiče indeksa starenja, koji se također mjeri, iz Grada kažu da je Split na 197. mjestu, i da je razvijeniji od prosjeka RH jer ima manji udio starog stanovništva u odnosu na mlado nego većina ostalih gradova i općina.
Također, za hrvatske okvire Split ima natprosječno kretanje stanovništva. Prema podacima iz Ureda Grada, na 212. mjestu je od 556 jedinica lokalne samouprave. No, to što je Split natprosječan s 212. mjestom prema odnosu dolaska i odlaska stanovništva u zemlji koja demografski odumire prije je pokazatelj koliko je općenito loša populacijska slika u Hrvatskoj.
Po prosječnom dohotku po stanovniku Split se nalazi na 86. mjestu od 556 jedinica lokalne samouprave. Iz Ureda Grada tvrde kako je "po ovom pokazatelju Grad Split znatno razvijeniji od prosjeka RH". Iako su plaće nešto iznad hrvatskog prosjeka, ipak 86. mjesto za Split nije baš velik uspjeh, ako uzmemo da se u 556 gradova i općina računaju značajno siromašniji dijelovi Lijepe naše.
Prema kategoriji prosječnih izvornih prihoda prema stanovniku u Banovini tvrde da je Split također iznad prosjeka RH jer se nalazi na 138. mjestu od 556 JLS-a.
Demografski gubitak
No, kad se svi parametri zbroje, činjenice da: demografski gubitak Splita nije tako velik kao u nekim drugim sredinama, da je nešto mlađa populacija negoli je državni prosjek i da je visok stupanj obrazovanosti (tvz. intelektualni kapital) - trebale bi biti okidači za gospodarski rast. No, umjesto toga, Split se razvijao nešto sporije u zadnjih šest godina pa je s 61. pao na 73. mjesto po indeksu razvijenosti.
Nakon objave podataka neki stručnjaci su iznijeli određene opaske na metodologiju kojom Ministarstvo mjeri indeks razvijenosti, no generalno uzevši, teško da se može opovrgnuti kako se već dulje vrijeme Split nije socijalno i gospodarski razvijao brzinom kojom se mogao i trebao razvijati.
S obzirom na to da je prošli indeks razvijenosti bio napravljen krajem 2017. godine i da razdoblje između dva mjerenja obuhvaća mandat Andre Krstulovića Opare, ali i dio mandata sadašnje vlasti, za komentar smo zamolili gradonačelnika Ivicu Puljka.
- Sve aktivnosti koje provodimo od početka mandata, a nad kojima Grad Split kao jedinica lokalne samouprave ima ovlasti i utjecaj, imat će, uvjereni smo, daljnje pozitivne učinke na razvoj grada i podizanje kvalitete života građana, što će se reflektirati u budućnosti i na ovakvim pokazateljima. Razvojni ciklus koji smo pokrenuli, najambiciozniji do sada, u najboljem je interesu Splita i njegovih građana, a od mehanizama državne vlasti, koji imaju značajan utjecaj na usmjeravanje razvojnih tokova jedinica lokalne samouprave, očekujemo da taj proces olakšaju, jer je to u konačnici i interes Hrvatske. Zalagat ćemo se i dalje za veće ovlasti velikih gradova, što bi značilo veću odgovornost, ali i učinkovitije upravljanje jedinica lokalne samouprave - napominje Puljak.