U sklopu projekta ''Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima” u petak i subotu su na Ižu i Silbi održane edukacije pod nazivom ”Solarne elektrane na krovovima kuća – kako, zašto i koliko se isplate?”
Edukaciju je održala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka s višegodišnjim iskustvom u energetskoj tranziciji hrvatskih, ali i europskih otoka.
Edukacije su u petak održane u Malom i Velom Ižu. Na edukacijama je u petak prisustvovalo više od 50 zainteresiranih pojedinaca, dok je subotnju edukaciju na Silbi pratilo više od 30 osoba.
Poziv vlasnicima nekretnina na Silbi i Ižu da ispune anketu.
Trenutno je u tijeku mapiranje energetskih potencijala otoka Silbe i Iža, a potom se u rujnu očekuje radionica za sve one koji su spremni postaviti solarne elektrane na svoje krovove.
Pozivaju se svi vlasnici nekretnina na otocima Silbi i Ižu da ispune anonimnu anketu i na taj način doprinesu izradi dokumenta koji će dati odgovore na pitanja koliko su otoci spremni na energetsku tranziciju, kakva je njihova trenutna potrošnja i što im je potrebno za daljnji razvoj:
Anketa Silba
Anketa Iž
Od zakonodavnog i finacijskog okvira do principa rada solarne elektrane
U prvom dijelu predavanja obrađen je trenutni zakonodavni okvir - predstavljen je EU okvir za klimatsku i energetsku politiku, Direktiva (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i Europski Zeleni plan te aktivnosti koje u Hrvatskoj provodi Tajništvo za čistu energiju EU otoka pri Europskoj komisiji, a čiji je regionalni partner Pokret Otoka.
Područja energetske tranzicije na otocima podijeljena su u tri kategorije:
Energetska učinkovitost,
E-mobilnost i
Solarne elektrane.
Energetska se učinkovitost smatra prvim korakom u energetskoj tranziciji jer ona podrazumijeva učinkovito korištenje energije koje se postiže nizom aktivnosti poput zamjene prozora i vrata, obnove fasade, zamjene rasvjetnih tijela i nabavke novih strojeva i aparata.
E-mobilnost odnosi se na cestovni i pomorski promet na otocima, dok je treći korak instalacija solarnih elektrana na krovove kuća kod stanovnika, poslovne prostore kod poduzetnika, obrtnika i drugih pravnih osoba te na krovove javnih zgrada kojima upravlja jedinica lokalne samouprave.
Hrvatska je na samom začelju u korištenju energije sunca
Iako često možemo čuti i pročitati novinske natpise kako je Hrvatska jedna od naprednijih zemalja što se tiče korištenja obnovljivih izvora energije, važno je znati da se to ne odnosi na energiju sunca, već na nekoliko desetaka hidroelektrana koje se nalaze na našem području. Gotovo sve hidroelektrane podignute su tijekom prošlog stoljeća, a zbog njihovog nepogodnog utjecaja na okoliš mnogi tvrde da se i nebi trebale svrstavati u održive procese dobivanja energije.
To nas dovodi do činjenice da smo bez obzira na izuzetno povoljne uvjete i velik broj sunčanih sati posljednji u Europi po korištenju energije od sunca. Jurišić je naglasila je kako ne treba sve gledati u negativnom kontekstu te da bismo trenutnu situaciju mogli gledati iz perspektive razvoja kvalitetne energetske tranzicije, s novim tehnologijama i kvalitetnijim sustavima.
Zašto uložiti u solarnu elektranu?
Pitanje kad i zašto uložiti u solarnu elektranu muči mnoge. Nedavna geopolitička situacija između Ukrajine i Rusije dovela je u pitanje opskrbu Europe energentima pa je tako proces zelene tranzicije i samoopskrbljivanja energijom ubrzaniji nego što smo očekivali.
Naš novac inflacijom gubi vrijednost, turistička situacija dovodi do preopterećenja mreže, potencijalni našeg podneblja ostaju neiskorišteni, a pitanje je na koji će način situacija u svijetu utjecati na turizam u Hrvatskoj. Pored svega, poslijedice klimatskih promjena prevelikim trošenjem klasičnih izvora energije su itekako prisutne.
Potrošaču je vlastita proizvodnja isplativija od kupovine iz mreže, a ulaganjem u solarnu elektranu povećavamo otpornost na kontinuirani rast cijene električne energije u budućnosti. Uštede su vidljive odmah, a povrat investicije je relativno brz s obzirom na količinu sunčeve energije na našem podneblju.
Uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije izravno se doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice i stvara prilika za nova zelena radna mjesta u Hrvatskoj te smanjenjuje negativan utjecaj na okoliš. Troškovi održavanja takvih sustava relativno su niski jer se sustavi ne kvare često i potrebna je minimalna aktivnost održavanja, a sama elektrana proizvodi struju 30 godina.
Projekt ”Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima” sufinanciran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
