Ljeto će biti najtoplije u povijesti mjerenja!: popularni meteorolog najavio "pakao"

Ako postoji meteorološki influencer, onda je to svakako Zoran Vakula, glavni meteorolog HTV-a. U današnje vrijeme kad, naime, obrazovane ljude, meteorologe koje poznajemo "imenom i prezimenom" sve više zamjenjuju aplikacije na mobilnim uređajima, relativno mladi Vakula uspio je održati status "žive legende", što je pravi raritet - piše Slobodna Dalmacija.

Kako doživljava takvu "opstojnost", je li osobno skloniji pripeci ili kišici, te kakvo nas ljeto očekuje, saznali smo između ostalog u ćakuli sa Zoranom Vakulom za "Slobodnu".

Slovite za jednog od najpoznatijih meteo-influencera. Kako to komentirate?

- Nisam znao da postoji i to!? Nisam na FB-u, Twitter-u, YT-u, Instagramu i drugim popularnim društvenim mrežama – pišem redovito samo za web HRT-a, i ne zarađujem kao što čitam kojegdje da zarađuju "influenceri", a i nisam privatnik - "svoga tela gospodar", nego zaposlenik HRT-a.

Začuđuje me, ali i veseli, godi i čini ponosnim što pokraj mnogobrojnih današnjih izvora meteo-informacija - i školovanih-stručnih i onih drugih - relativno često, neki čak i svakodnevno, prenose meteorološke informacije HRT-a, ponajviše iz internetskog dijela "Vrijeme i promet", u kojem se trudim "i petkom i svetkom" napisati poneku aktualnu meteo-zanimljivost prošlog i budućeg vremena, a postoje i audio zapisi s HR-a prognoza za pomorce PMC
DHMZ-a.

Jednom tjedno i agrometeorološka prognoza koju djelatnici Službe za agrometeorologiju DHMZ-a pripremaju za "Plodove zemlje" HTV-a, te već dugo postoje stare i povremeno stavljam nove meteo-karikature i nastavke meteo-stripa. Trudim se pošteno raditi svoj posao – biti koristan, djelovati za javno dobro, promovirati znanost, posebice meteorologiju, i njezinu važnost u svakodnevnom životu…
Imponira li vam činjenica da, de facto, jedno ozbiljno zvanje spašavate od zaborava, da ne kažemo izumiranja?

- Znate, koliko god su meteorološke informacije dostupne na "svakom ćošku" i postoje mnogobrojne, posebice kompjutorske/računalne vremenske prognoze za svaku točku zemaljske kugle, vjerujem da potreba za "ljudskom" – subjektivnom prognozom i dalje postoji, i postojat će još dugo.

Uostalom, zato smo na HRT-u još 2016. godine osmislili HRT METEO aplikaciju, i to na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, u kojoj su dostupni podaci mjerenja s meteoroloških i radarskih postaja, te subjektivne prognoze meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku i okolicu, i još 34 europska grada.

Od velike pomoći korisnicima, ne samo iz Hrvatske, nego i drugih zemalja, posebice turistima, mogu biti i upozorenja na opasne vremenske pojave, te prometne informacije Hrvatskog autokluba (HAK), uključujući i mnogobrojne kamere, a nautičarima i posebne prognoze vremena i stanja mora na Jadranu.
Za razliku od gotovo svih ostalih sličnih aplikacija, u kojima su prognoze rezultat računalnoga izračuna jednoga modela atmosfere, u aplikaciji HRT METEO školovani meteorolozi prognostičari s višegodišnjim iskustvom svakodnevno analiziraju podatke o trenutačnim vremenskim prilikama i prognoze stotinjak izračuna različitih modela atmosfere te daju svoje procjene budućega vremena za mjesta i područja, i to ne samo prognoze, uključujući i onu posebnu za nautičare, nego i upozorenja na opasne vremenske pojave. Vjerojatnost pogreške je smanjena jer se za više od dva dana unaprijed prognozira za područje, a ne za mjesto.
Prognoze za danas i sutra postoje za 55 mjesta u Hrvatskoj, i još 44 europska grada, a za prekosutra i sljedeća dva dana za osam većih hrvatskih područja: središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, unutrašnjost Istre i Dalmacije te za sjeverni, srednji i južni Jadran. A za još dodatna dva dana – peti i šesti u odnosu na dan izrade prognoze - postoje najvjerojatniji izgledi vremena - prognoza znaka prevladavajućeg ili značajnog vremena, po potrebi i vjetra, te najniže i najviše dnevne temperature, posebno za cijelo kopneno i primorsko područje Hrvatske.
Jeste li još uvijek glavni meteorolog HTV-a?

- Da. Zašto? Imate neku drugu informaciju koja do mene još nije stigla? Prema važećoj sistematizaciji naziv mojeg radnog mjesta je "glavni meteorolog HRT-a".

U redu je, samo provjeravamo. Imate pomalo politički imidž, na tragu vođe neke stranke, uvijek odmjereni, s
naočalama retro-okvira i pomalo old-school frizurom. Je li imidž promišljen, hotimičan? Hoćete li ga mijenjati?

- E ovo me još nitko nije pitao!? Nisam znao da tako djelujem. I naočale? Hm, pa investirao sam u ove koje nemaju one "starinske" okvire, ali očito ne pratim trendove...
Ne planiram mijenjati moj nekima staromodan i konzervativan imidž. Uostalom, učili su me da meteorolog – prezenter vremenske prognoze na TV-u ne bi smio svojim izgledom – frizurom, šminkom, nakitom, odjećom i sl. - odvlačiti pozornost od meteorološke informacije. Informacija je na prvom mjestu!
Svi znamo da ste vrsni stručnjak, no imate li i neki hobi, skriveni talent možda?

- Pa, posao mi je i hobi. Ne pjevam, ne sviram, ne skupljam salvete, sličice, značke i slično, a i "otplesao" sam svoje u prvoj HRT-ovoj sezoni "Plesa sa zvijezdama", u kojoj sam, navodno, bio u svijetu prvi meteorolog – plesač. Jedino što mi ponekad dođe napisati vremensku prognozu u stihu. Svjestan sam da se ta meteo-rima ne sviđa svima, ali možda ipak nekima…
Zaustavljaju li vas ljudi na ulici, traže li autogram?

- Ima svega, srećom više pohvala nego prigovora. Autograma na ulici ne, ali se i takve želje pojavljuju nakon predavanja koje povremeno držim po školama, knjižnicama, dvoranama, kazalištima…
Nakon pjesme "Vakula", je li vam dodatno porasla popularnost?

- Nemam rezultate objektivnih anketa i istraživanja, ali mislim da je. Uostalom, simpatična je, širi pozitivne vibracije, pjevna je, tjednima je bila na i pri vrhu nekih "top-lista" slušanosti, na internetu nalazim da ima više od 1,7 milijuna pregleda, a pjevuši se povremeno još i sada. Izgleda da je Ante Cash "pogodija".
Kako gledate na novu "pošast" sveprisutnosti na društvenim mrežama, na kojima, velite, niste? Imate li
neku prognozu o tom pitanju?

- Kao u mnogočemu, mislim da se i u tome pretjeruje, a ne vjerujem da će se s tim prestati u skoroj budućnosti.
Kakvo osobno vrijeme najviše volite, što vam godi? Vruće ljeto ili sjetno kišno vrijeme, možda bura? Nju u Dalmaciji zovu "čista žena", a u zadnje vrijeme kažu i da je "najbolji prirodni lifting"...

- Zagovaram umjerenost u svemu, pa i u vremenu, iako mi se čini da je takvoga sve manje. Osim u statističkim izračunima, koji često ublažuju i čine manje vidljivima pozitivne i negativne ekstreme koji nam se često događaju. Draži mi je topliji dio godine, ali ne i pretjerana vrućina. Kiša mi je draga jer znam da je potrebna, ali više volim dan bez nje, i još ako je uz jutarnji burin pa maestral… Ne znam za povezanost bure i "liftinga", ali ima logike u tome…

Naposljetku, ali ne i najmanje važno: kakvo nas ljeto očekuje? Dakako, onoliko koliko to već sada uopće možete znati...

- Prema svim dosadašnjim izračunima koje sam analizirao, a o kojima je nedavno govorila u Studiju 4 HRT-a i moja kolegica Dunja Plačko-Vršnakiz DHMZ-a - povećana je vjerojatnost – čak 70-80% za srednju sezonsku temperaturu oko prosječne i višu, dok je prognoza oborine manje "odlučna" – procjenjujem da je 50-60% za u većini Hrvatske oborine oko prosječnih sezonskih vrijednosti i manje. Ukratko, trenutačno je vjerojatnije toplije i sušnije ljeto.
No, naravno, to nužno ne znači da će svi ljetni mjeseci – i lipanj i srpanj i kolovoz - biti takvi, a pogotovo ne svi ljetni tjedni. Riječ je o prognozi srednje sezonske temperature zraka i ukupne sezonske količine oborine. Pojedini mjeseci, i osobito tjedni, mogu biti jako različiti, posebice u oborinskome smislu, zbog često pljuskovitog oblika ljetne oborine.
Ostvari li se ta prognoza, za što postoji prilično velika vjerojatnost, osobito za temperaturu, ne samo zbog pouzdanosti dugoročnih prognoza u toplom dijelu godine, nego i zbog najnovijih prognoza razvijanja El Nina - i ova će godina u većini Hrvatske biti među najtoplijima u povijesti mjerenja.

Nadajmo se ipak ne i na onako puno mjesta ekstremna kao prošla, a i s manje rekorda. Iako, klima nam se klima i priroda teži ravnoteži, pa u toj "težnji" često poprima kojekakva ekstremna stanja, i temperature, i oborine, i vjetra, i… Valja nam se tomu prilagoditi, a i pokušati smanjiti svoje djelovanje na sve što nas okružuje... Ne djelovati samo kratkoročno i po onoj: "u se, na se i poda se", nego razmišljati dugoročno, i za javno dobro…