Krajem prošle godine, par dana prije Božića, na stol dvojice općinskih načelnika u Zadarskoj županiji, Davora Lončara iz Poličnika i Ivice Šarića iz Zemunika, stigla je ponuda koja se dobiva jednom u životu. Klub investitora iz Kine želi pokrenuti posebnu ekonomsku zonu koja bi objedinila tri postojeće poslovne zone u zadarskom zaleđu - Crno, Zemunik i Poličnik - i u prvoj fazi u toj posao žele uložiti pola milijarde kuna.
Riječ je o grupi investitora čiji je nositelj tvrtka Z-Run, koja u poslovnom klubu okuplja preko tisuću kineskih kompanija iz različitih industrija čiji je promet preko dvije milijarde dolara godišnje. U Zadru bi pokrenuli industriju elektronike i robotike, proizvodnju novih elemenata i sklapanje djelova iz Kine u partnerstvu sa lokalnim domaćim tvrtkama. Koliko je cijeli posao ozbiljan dovoljno govori činjenica kako njihova najveća asocijacija za elektroniku rasvjete, “Electronic and lightning”, iz čijih tvornica dolazi 70 posto rasvjete u Europi, što prije želi pokrenuti posao na sklapanju svojih proizvoda i poluproizvoda u Zadru.
Brojno kinesko izaslanstvo, koje je zbog tog projekta u Zadru boravilo već četiri puta, predvodi glavni savjetnik za razvoj poslovnih zona u Republici Kine. Skupa s njim, u Zadru je bilo 20-ak predsjednika uprava kineskih kompanija, a za svog zadnjeg posjeta, koji je trajao sedam dana, pješice su obišli sve poslovne zone u kojima planiraju podignuti proizvodne pogone. U Zadar se ponovno vraćaju krajem veljače.
- U prvoj fazi, koju žele pokrenuti do kraja ove godine, Kinezi u toj ekonomskoj zoni planiraju otvoriti pet tisuća radnih mjesta u sektoru elektronike, od sklopivih i satelitskih telefona do navigacije, te robotike. Osim proizvodnje, kineska grupacija planira na tom području napraviti i svoje financijsko središte u partnerstvu sa lokalnim malim i srednjim tvrtkama. Oni nude pokrivanje kompletnog ulaganja i otvaranje proizvodnog sektora koji će potom dati u suvlasništvo lokalnim partnerima koji se bave tom djelatnošću. Problem naših malih tvrtki nije u znanju ili u kadrovima, već u likvidnosti s kojom se stalno bore. Zato im treba kapital, šansa i ulaganje, a Kinezi su to prepoznali. Njima, pak, treba lokalni partner jer domaća tvrtka najbolje poznaje stanje na terenu i ima radnu snagu. Mi zaista imamo stručne ljude koji mogu raditi sklapanje sustava elektronike visoke vrijednosti, poznato je da Zadar ima bogatu povijest u elektronici i robotici. Kad ide direktno iz Kine, sva ta elektronika trpi carinu, a ona proizvedena u Zadru je proizvod Europske unije. Isto tako, postoji propisani udio domaće proizvodnje koju svaki proizvod mora imati prilikom plasmana na tržište, a neke naše tvrtke već rade takve dijelove - govori nam Mario Rendulić, predsjednik Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA), udruge koja povezuje poslovne ljude iz Hrvatske i regije sa poslovnim ljudima iz Kine.
Rendulić je lobist preko kojega su kineski investitori zapravo otkrili Zadar, a nakon šest godina rada na tom terenu, u prošloj godini počeli su se realizirati i konkretni poslovi, poput kineskog preuzimanja Luke Zadar.
Za ovaj posao s ekonomskim zonama kineska grupacija već je u Europi osnovala i tvrtku “Eurogate” koja bi provodila ovaj veliki projekt, a u svojoj su ponudi općinskim načelnicima jasno rekli što nude i što žele.
Tvrtka Z-Run, koja je nositelj ovog poslovnog kluba, u Hrvatskoj nije nepoznata. Prošle godine odigrali su važnu ulogu prilikom posjeta premijera Plenkovića Kini, njihova predsjednica uprave nedavno je čak mjesec dana provela u Hrvatskoj, obišla brojne lokacije za ulaganje, a taj je posjet rezultirao dolaskom 25 novih investitora zainteresiranih za Hrvatsku. Nije tajna da su zainteresirani za ulaganje u zdravstveni turizam u Zagorju, ali ova zadarska ponuda do sada nije bila poznata široj javnosti. U Kini je, zbog proslave Nove godine, trenutno kratko zatišje u poslovnom svijetu, ali ne zadugo. Njihova ponuda je na stolu, prvi očekivani korak je kinesko veleposlanstvo i identifikacija kompanija koje žele ulagati. Što stoji u kineskoj ponudi i kakav model (su)vlasništva nude?
- Ako će netko uložiti 500 milijuna kuna, dosta je nerealno očekivati da će još plaćati i zemljište od četiri milijuna kvadrata. Vani se u ovakvim situacijama zemljište daje po simboličnoj cijeni od jednog eura, samo da se pokrene proizvodnja. Kineska ponuda tu je vrlo jasna: dajte nam zemlju na upravljanje ili u vlasništvo, a nakon tri ili pet godina, kad se otvori dogovoreni broj radnih mjesta i ostvari određena razina poslovanja, neka cijena zemlje bude niža za 30 posto. Dakle, nitko ne traži ništa besplatno, ovo je fer, logično i ekonomski isplativo. A kako bi sve bilo transparentno, Kinezi predlažu formiranje zajedničke uprave u kojoj bi bili i predstavnici ministarstva, lokalne uprave i poslovne zajednice. Novostvorena vrijednost je dana kroz rad hrvatskih građana, kroz poslovno okruženje koje daje carinsku prednost, a domaći partneri pri tome nemaju potrebu imati svoj kapital. Ovoliko čistu namjeru i ponudu do sada nam nitko nije dao - govori Rendulić.
Davor Lončar, načelnik Općine Poličnik, čija su poslovne zone najuspješnije u Zadarskoj županiji, govori nam kako je zadovoljan odrađenim sastankom s kineskom delegacijom. Investitori su predstavili svoj plan, a on njima zakonsku regulativu vezanu uz natječaje za poslovne zone, prije svega provođenje javnog natječaja. Posebno mu je važno da je industrija koju Kinezi planiraju dovesti isključuje bilo kakvu mogućnost ekološkog zagađenja, i orijentirana je u najvećem dijelu na sklapanje već gotovih proizvoda.
- Interes je velik, i naš i njihov. Međutim, ovakva strateška investicija nije odluka samo jedne općine već cijele države. Ja osobno ne bih imao ništa protiv da se realizira sve što nam kineski investitori nude, jer njihova želja da ovde rade je velika - iskren je Lončar.
Zadarski župan Božidar Longin kaže kako su u proteklom razdoblju uložili ogromnu energiju i ostvarili brojne kontakte kako bi ostvarili iskorak u privlačenju investicija.
- Otvoreni smo za sve investitore koji na transparentan i zakonit način žele širiti svoje investicije i ulagati u razvojne projekte na našem području. Kvalitetni projekti otvaraju nova radna mjesta i općenito podižu standard na području Zadarske županije- kaže Longin.
Iako se o kineskim ulaganjima u našu zemlju intenzivno govori već nekoliko godina, tek nakon posla China Road and Bridge Corporation (CRBC) na Pelješkom mostu, koji je Kinezima bio dugočekivani signal da je Hrvatska konačno postala otvorena za ulaganje, počele su stizati konkretne ponude njihovih javnih i privatnih poduzeća. Grad na koji su posebno koncentirani, koji je u Kini prepoznat kao najbolja lokacija za investiranje i gdje su prošle godine odradili prvo preuzimanje je upravo Zadar.
Zašto je zadarska regija Kinezima toliko zanimljiva? Razloga je puno, ali svi se mogu svesti pod isti nazivnik: povoljan geostrateški položaj koji im osigurava najbrži ulazak na tržište Europske unije.
- Kad gledate geopolitički položaj Hrvatske u Europi i odnos prema Sjeveru Afrike, Zadar je u samom centru. Jednako je udaljen prema centralnoj Bosni, koliko i prema Hrvatskoj i Austriji. Prometni pravci koji postoje vezani su na sve glavne koridore opskrbe centalne i istočne Europe. Ne postoji takvo mjesto na Sredozemlju koje istovremeno ima turistički potencijal, luku, autocestu uz luku, željezničku trasu i zračnu luku sa avio cargo i putničkim promet. I zaleđe s ogromnim potencijalnom za cijeli spektar novih industrija. Još ako postoje mogućnosti poslovnih zona gdje će sa svojim lokalnih partnerima pokrenuti proizvodnu djelatnost, za Kineze nema dileme gdje investirati - govori Rendulić.
ZADARSKI PROJEKTI ZANIMLJIVI KINEZIMA
Luka Zadar:
U rujnu prošle godine u Luci Zadar izabran je novi Nadzorni odbor u kojem četiri mjesta imaju predstavnici kineskoga ulagača, a krajem godine za direktora je imenovan Mario Devošić, nekadašnji financijski direktor u Tankerska Next generation. Time su, nakon dokapitalizacije, otvorena vrata investicijama, najprije 215 milijuna kuna u nužnu infrastrukturu, a kasnije i dodatnih 200 milijuna za modernizaciju i širenje poslovanja. Kinezima je cilj od tvrtke čije je poslovanje do sada bilo turbuletno i opterećeno dvojbenim promjenama vlasništva napraviti ozbiljnog igrača na Istočnoj obali Jadrana. Luka im je važna jer bi skratila put za prijevoz kineske robe za čak deset dana, zbog čega bi se na Gežnicu prebacio dio prometa i tereta kineskih partnerskih kompanija koji je sada u Luci Koper.
Kako doznajemo, u Luci se trenutno analizira stanje kako bi se kompletirala infrastruktura za primanje tereta iz Kine, ali i cijele Azije. Novi vlasnici su već u pregovorima oko uspostave novih linija za dovoz tereta, a uskoro kreće modernizacija skladišnih prostora i unutarnje infrastrukture koja je sada poprilično devastirana. Radovi bi trebali krenuti do lipnja.
Zračna luka Zadar:
Interes za izravne letove prema Zadru Kinezi su pokazali još prije dvije godine kada su se vodili intenzivni pregovori o direktnoj liniji iz grada Hainana u pokrajini Chongqing. Taj se posao na kraju nije realizirao, međutim, čarteri su bili tek dio šire priče jer kineske investitore zapravo zanima puno veći projekt širenja Zračne luke Zadar. Projekt rekonstrukcije i dogradnje operativnih površina, proširenje postojeće stajanke te uzletno sletne staze 14-32 zajedno s pripadajućim voznim stazama, stoji preko 450 milijuna kuna. Kako država, kao većinski vlasnik Zračne luke, te novce nema, sve se češće spominje interes kineskih investitora za ovaj aerodrom po modelu koncesije, u sklopu čega bi se realiziralo i nužno proširenje. No, ta je priča još uvijek vrlo neizvjesna jer se radi o objektu koji se nalazi u obuhvatu 93. zrakoplovne vojne baze Zemunik.
- Kineski investitori su u proteklom razdoblju pokazivali načelni interes za razvoj Zračne luke Zadar, ali zasad nemamo konkretnih ponuda. Tu bi se svakako radilo o strateškoj odluci koju donosi vlasnik, u ovom slučaju Republika Hrvatska- kaže direktor Josip Klišmanić.
Pruga Zadar- Knin
Uz Luku i Zračnu luku, u fokusu kineskog interesa je i željeznička pruga Zadar- Knin. Oko 90 kilometara duga pruga gotovo je izvan funkcije, u izuzetno lošem stanju i svake godine njome se obavlja sve manje teretnog prometa. Na lanjskom kinesko-hrvatskom poslovnom forumu u Šangaju, za ovaj je projekt obnove pruge bilo najviše interesa. Do danas je obnovljeno 50 posto pruge, u što je uloženo 44 milijuna kuna, a za isti toliki iznos za obnovu preostalog dijela pruge potrebno je pronaći druge izvore financiranja. U tom dijelu priče sve se češće spominju upravo Kinezi.