Prof. dr. sc. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu smo upitali da nam komentira tornado koji je pogodio Češku.
Kako pojašnjavate razornu snagu tornada u Češkoj?
- Tornado je destruktivan ali i prirodan, jer se atmosfera pokušava vratiti u stabilniju ravnotežu. Ovo se u ovoj sub-sinoptičkoj situaciji moglo dogoditi i u Slovačkoj, Njemačkoj... Pripadna nestabilnost je tamo postojala već 4-5 dana, između Baltika, Alpi i Mađarske. Pojavio se okidač na "prugama" nestabilnosti i to je onda to.
Jesu li takve pojave moguće u Hrvatskoj?
- Oh, da, itekako. Samo još malo pričekajmo da nam ojačaju pijavice.
Kako nastaju tornada?
- Jednostavno pitanje - težak odgovor. Tu se radi o kompleksnom međudjelovanju u više koraka, i to između glavnog olujnog oblaka, tzv. kumulonimbusa, i rastezanju i savijanju vrtložnosti, što je trodimenzionalni proces. Na to se dodaje neravnomjerna raspodjela vlage u zraku koja može pojačati spomenutu vrtložnost. Onda se stvara struktura slična živom organizmu, s krvotokom, tj. strujama zraka dolje i gore, koje moraju biti razdvojene, kao arterije i vene. A to razaranje traje 20-ak minuta.
Jesu li pijavice na Jadranu neka vrsta tornada, tj. događa li se isti proces?
- Da, jesu, uz sve razlike i sličnosti. Mehanizmi su isti, ali su sastojci energetski drukčije raspoređeni.
Može li pijavica s mora prijeći na kopno i biti toliko jaka da napravi veliku štetu, pa i da odnese ljudske živote?
- Da, može. Ali, na pojedinim dijelovima Jadrana gubi se komponenta vlage u tom procesu. Nadalje, pijavice ne vole jako nagnut teren, već blago, plastično i mekano iskrivljen. Znači, uz brdovitu obalu pijavice neće ući dalje od dva do četiri kilometra.
Koliko u budućnosti na našem području možemo očekivati ekstremne meteo uvjete?
- Progresivno sve više, i to iz dva razloga. Jedan je prirodan, tj. nagomilavanje događaja i prirodno proširenje raspodjele ekstrema. Drugi je aktualno globalno zatopljenje i unos ekstra energije u klimatski sustav Zemlje.