Cijene krumpira lete u nebo. Urod je ove jeseni zbog suše podbacio, pa je realno očekivati poskupljenja, a najekstremnije prognoze govore o duplo većoj cijeni krumpira u trgovačkim centrima i na tržnicama već iza Nove godine, kad bi cijena kilograma krumpira mogla dosegnuti i 10 kuna.
Slična situacija je u čitavoj Europskoj uniji pa i u Egiptu, otkuda se na hrvatsko tržište uvozi krumpir.
Ako se takav scenarij ostvari, to će biti nesumnjivo veliki udar na standard hrvatskih građana, kojima je krumpir među najvažnijim prehrambenim namirnicama.
Kako nam pojašnjavaju poljoprivredni analitičari, ne bi trebalo biti nestašica krumpira, ali cijene će nesumnjivo ići gore i krumpir više neće biti po bagatelnim cijenama od nekoliko kuna za kilogram. Ta vremena su daleko iza nas. Tako će brojni građani biti prisiljeni mijenjati prehrambene navike pa će u svakodnevnim jelovnicima krumpir morati zamijeniti nekom drugom, cjenovno prihvatljivijom namirnicom.
Damir Mesarić, predsjednik nacionalne udruge proizvođača krumpira, pojašnjava da krumpir kod hrvatskih proizvođača neće drastično poskupjeti, ali je veliki problem što zaliha domaćeg krumpira imamo do kraja siječnja ili eventualno veljače. Nakon toga krumpir će se morati uvoziti, pa će tako hrvatski građani ostati prepušteni na milost i nemilost uvoznih lobija. Tada su sve opcije otvorene, pa i one o drastičnom povećanju maloprodajnih cijena krumpira.
- Krumpir je loše rodio, ni kvaliteta nije dobra, puno ima otpada i truleži. Trenutna cijena krumpira u rinfuzi je 2,20 do 2,50 kuna. Ukoliko i dođe do poskupljenja, to će biti nekih pola kune, pa cijene krumpira kod domaćih proizvođača ne bi trebale biti veće od tri kune, pojašnjava Mesarić.
Međutim, problem će nastati kada se isprazne domaća skladišta krumpira. Tada na scenu stupaju veletrgovci koji samo čekaju svoju priliku za dobru zaradu.
Što se tiče proizvodnje krumpira, Hrvatska je u paradoksalnoj situaciji. Prošle je godine krumpir dobro rodio, cijena je bila ispod pola kune i domaći proizvođači ga svejedno nisu mogli prodati, a dodatni problem je bio što je zabranjeno sredstvo tuberitte na bazi klorprofama protiv klijavosti pa su proizvođači ulagali velik novac u adaptaciju skladišta sa sustavima za ventilaciju kako bi se spriječila klijavost.
I tako, dok je domaći krumpir trunuo u skladištima, u Hrvatsku su se nemilice uvozili tržišni viškovi krumpira iz zemalja EU-a, po dampinškim cijenama od koji dvadeset, trideset lipa po kilogramu, što je dokrajčilo domaće proizvođače koji se nisu mogli nositi s nelojalnom konkurencijom.
- Nas proizvođače ne ugrožava legalni uvoz već ilegalan, s dampinškim cijenama, što nam se dogodilo prošle godine. Domaći krumpir će uvijek biti jeftiniji od uvoznoga ako se poštuje zakon - naglašava Mesarić.
Međutim, realnost je takva da domaćeg krumpira nema, i kad se isprazne skladišta preostaje samo uvoz s EU tržišta ili iz Egipta, gdje se također situacija promijenila. Tamo više nema viškova krumpira. Suša je učinila svoje i kod njih je krumpir slabo rodio, što za izravnu posljedicu ima povećanje prodajne cijene.
Veletrgovci su prošle godine nabavljali krumpir, točnije viškove krumpira iz EU-a, po cijeni od pet do šest euro centi, dakle manje od pola kune. Kada se tome dodaju troškovi transporta, skladištenja, pakiranja i distribucije i marže trgovaca, cijena krumpira u maloprodaji je bila od dvije do tri kune.
Tako je bilo lani. Ove godine je nešto sasvim drugo. Cijene krumpira na EU tržištu se kreću oko 30 euro centi (2,20 kn) za kilogram. Riječ je o drastičnom poskupljenju u odnosu na prošlu godinu od čak pet puta, što će nužno za posljedicu imati povećanje cijena uvoznog krumpira na tržnicama i u trgovačkim centrima. Dakle, sada je nabavna cijena uvoznog krumpira jednaka lanjskoj maloprodajnoj cijeni i samo je pitanje koliko će poskupjeti i koliko će hrvatski građani morati izdvojiti novca za kilogram krumpira, koji više neće biti bagatelna nego visokotarifna roba.
Kako će se prema ovom problemu postaviti država, neizvjesno je prognozirati. Početkom 2019. godine PDV na povrće je snižen na 13 posto, ali to nažalost nisu osjetili krajnji potrošači, jer su trgovci podigli svoje marže pa se nije dogodilo pojeftinjenje krumpira i ostalog povrća. Upravo su trgovačke marže te koje određuju krajnju maloprodajnu cijenu proizvoda.
Marže na povrće se kreću od šezdeset pa do čak sto posto, ovisno o prilikama na tržištu, i u ovom trenutku je teško povjerovati da bi se trgovci odrekli tog svog ekstra profita. Ako se trgovci ne odreknu svojih marži ili ih barem ne smanje, puno hrvatskih građana sebi neće moći priuštiti krumpir koji nakon Nove godine više neće biti "sirotinjska" hrana.