- Jedan od najvećih ratnih fotografa u povijesti fotografije, Robert Capa, rekao je da za dobru fotografiju morate biti dovoljno blizu. Većina fotografa zastupljenih na ovoj izložni ne samo da su bili dovoljno blizu nego su neki od njih bili aktivni sudionici Domovinskog rata kao hrvatski branitelji. Neke od izloženih fotografija su možda i nastale iz propagandnih potreba ili je njihovo korištenje u medijima bilo dio propagandnih aktivnosti, no istina je najbolja propaganda, a na ovim fotografijama laž nije zabilježena – kazao je Ivica Nevešćanin, viši kustos Hrvatskog povijesnog muzeja iz Zagreba i autor izložbe "Lica rata" koja je u utorak navečer otvorena u Zavičajnom muzeju Biograda na Moru.
Riječ je o gostujućoj izložbi ratnih fotografija nastaloj 2015. godine povodom 20 obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja koja sadrži preko 400 crno bijelih fotografija preko 50 hrvatskih profesionalnih fotografa te multimedijalne prikaze iz Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja, srodnih institucija i privatnih zbirki ratnih fotografa, među kojima su svoje istaknuto mjesto dobili i ratni fotoreporteri "Slobodne Dalmacije" Božidar Vukičević i Matko Biljak.
Izložba nema kronološki slijed već je podijeljena u nekoliko cjelina: Početak, Branitelji, Civil, Oluja, Lica rata. Neki od ključnih događaja Domovinskog rata, npr. tragedija Vukovara, na izložbi nisu prikazane jer su ih mogli snimiti samo strani i srpski ratni fotografi. Prije izložbe u Biogradu, "Lica rata" su bila izložena u Zagrebu, Vukovaru i Dubrovniku.
- Hrvatska, nažalost, nema muzej fotografije, upitan je i Muzej Domovinskog rata, uništeni su brojni fotografski arhivi, privatni i javni, autorska prava korištenja fotografija nisu rješena, neki od fotografa su nažalost umrli... Sve su to bili problemi koje je trebalo na neki način nadvladati u pripremi ove izložbe na kojoj smo se odlučili za prikaz osoba, lica, ljudi, civila i vojnika koji su ušli, vodili i pobijedili u Domovinskom ratu. Kroz čija lica i izraze pričamo priču o apsurdu i frustracijama rata, o njegovom zlu, ali i o radosti pobjede.
Zastupljene fotografije kreću se u rasponu od dokumentarne do umjetničke ratne fotografije i između njih nekoliko tisuća koje su nam bile na raspolaganju nije bilo lako napraviti ovaj izbor. Pogotovo što mnoga lica sa ovih fotografija danas više nisu među nama, a svi ratni autori su izrazili želju da njihove fotografije budu sačuvane kao dio zbirke i sjećanja na Domovinski rat – rekao je Nevešćanin.
Ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd Draženko Samardžić podsjetio je na činjenicu da je Biograd, kao grad na prvoj crti bojišnice, bio jedan od najnapadanijih gradova u Domovinskom ratu i da je 14. lipnja 1993. u napadu orkanima na grad poginulo pet osoba, a sedam ih je ranjeno.
- Dobro se sjećam tog crnog dana jer sam tada, kao član rezervnog sastava policije, bio među prvima koji je došao na biogradski mul i pomogao žrtvama napada da budu prebačene do bolnice, podsjetio se gradonačelnik Biograda Ivan Knez proglašavajući izložbu otvorenom.