Zdravstveno-inspekcijski nadzori koji su nedavno provedeni u zagrebačkom i splitskom KBC-u te u dvjema privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i trima privatnim ustanovama u Splitu utvrdili su niz nepravilnosti kada su u pitanju radni odnosi.
Tako je u Zagrebu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa, šest za rad bez odobrenja i rad izvan svoje ustanove tijekom radnog vremena, te jedno odsustvo s posla u radno vrijeme.
U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa: 15 za rad bez odobrenja i rad izvan ustanove tijekom radnog vremena te tri za odsutnost s posla u radno vrijeme. Neslužbeno doznajemo da se radi o 18 liječnika.
12 liječnika bez odobrenja
Kada su u pitanju privatne zdravstvene ustanove, u Splitu je 12 liječnika radilo u privatnim ustanovama bez odobrenja svoje matične ustanove (KBC Split), suprotno odredbi čl. 157. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uz to je još njih 14 bilo tijekom nadzora izvan KBC-a Split i radili su privatno jer su imali dopusnicu za rad kod privatnika, međutim sporno je to što su to obavljali u vrijeme kada su trebali raditi u bolnici.
Uz to je jedna specijalizantica u privatnoj ustanovi bila (sudjelovala) na operacijskom zahvatu, bez odobrenja, a nije mogla ni imati odobrenje za rad. Ujedno je utvrđeno da je liječnik iz Srbije, također u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, obavljao zahvate iako nije predočena dokumentacija na temelju koje bi on mogao obavljati te zahvate!!!???
Kako doznajemo, u KBC-u Split dva liječnika u vrijeme nadzora nisu bila na svom radnom mjestu i za svoj izostanak nisu imala opravdanje, dok jedan liječnik u vrijeme nadzora nije bio na radnom mjestu i za svoj je izostanak imao upitno opravdanje. Čak 15 liječnika iz KBC-a Split obavljalo je operacijske zahvate u privatnim poliklinikama tijekom svoga redovnog radnog vremena u matičnoj ustanovi (KBC Split).
U promatranom razdoblju, u Splitu je na ovakav način obavljeno ukupno 25 operacijskih zahvata u privatnim poliklinikama u radno vrijeme, a budući da se liječnici na pojedinim zahvatima preklapaju (zajedno obavljaju operaciju), to je ukupno 40 izostanaka s posla u radno vrijeme.
Dakle, do sada obavljeni zdravstveno-inspekcijski nadzori u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i Splitu pokazali su da postoje, od strane pojedinih zdravstvenih radnika, nepravilnosti u korištenju propisanog radnog vremena, neopravdani izostanci s radnog mjesta, te rad liječnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnim ustanovama bez odgovarajućih dopusnica ravnatelja ustanova u kojima su zaposleni. Osim toga, kod određenih privatnih zdravstvenih ustanova utvrđene su i nepravilnosti u vođenju medicinske dokumentacije.
Neopravdani razlozi
Ovi nalazi zdravstveno-inspekcijskog nadzora koji su proteklom razdoblju obavljeni u KBC-u Split i KBC-u Zagreb (Rebro) pokazali su ono što se neslužbeno zna otkad je "svijeta i vijeka", o čemu se uvijek "šaputalo" po bolničkim hodnicima i o čemu su svi sve znali, ali nisu htjeli komentirati ni govoriti, jer nisu njihova posla.
Činjenica da dio bolničkih liječnika radi u privatnim poliklinikama poznata je još od "biblijskih vremena" i nije sama po sebi ništa posebno, naravno kada liječnik kod privatnika ili kao privatnik radi izvan svoga radnog vremena, kada je slobodan i kada ima dopuštenje ravnatelja bolnice.
Nitko njemu ne zamjera da zaradi na svom znanju ako tu zaradu ne ostvaruje u vrijeme kada bi trebao biti pacijentima na raspolaganju u svojoj matičnoj javnozdravstvenoj ustanovi, ovaj put KBC-u Split ili KBC-u Zagreb. No, ako liječnik radi kod privatnika u trenutku kada bi trebao biti dostupan svojim pacijentima, recimo na nekoj od poliklinika KBC-a Split ili KBC-a Zagreb, e tada je u pitanju problem.
Kako doznajemo iz Ministarstva zdravstva, za utvrđene nepravilnosti zdravstveni djelatnici koji su zatečeni da obavljaju zdravstvenu djelatnost u drugim ustanovama bez odobrenja ravnatelja prijavljeni su nadležnim prekršajnim sudovima. O istom su obaviješteni i ravnatelji ustanova radi poduzimanja mjera sukladno Zakonu o radu. U vezi s navedenom problematikom, Ministarstvo će i nadalje provoditi nadzore te transparentno obavještavati o utvrđenome.
Kao što smo i naveli, neke liječnike inspektori nisu pronašli na radnom mjestu.
A s radnog mjesta mogli su biti odsutni zbog opravdanih ili neopravdanih razloga.
Naime, mogli su neopravdano i nedopušteno raditi kod privatnika ili su pak mogli biti odsutni, jer su to u terminu za koji ih se tereti bili slobodni po dežurstvu, odnosno izišli su iz dežurstva pa su imali slobodno. A tada su mogli raditi kod privatnika budući da se radi o njihovu slobodnom vremenu. Također, mogli su biti na slobodnim danima ili godišnjem odmoru.
I prije, u proteklih 20-ak godina, također su liječnici znali "pobjeći" preko radnog vremena u privatne ambulante, a i povremeno su u KBC Split dolazile inspekcije Ministarstva zdravstva, i to nenajavljeno kako bi provele inspekcijski nadzor. No to nije bilo često, budući da prije 20-ak godina i nije ni postojao ovoliki broj privatnih poliklinika i ambulanti, pa mnogi nisu ni mogli pronaći "dodatnu zaradu".
Najčešće se radilo o istim liječnicima, i to iz internističkih i kirurških djelatnosti, od kojih neki jesu, a neki nisu imali dozvolu ravnatelja za rad kod privatnika. Ta dozvola im je omogućavala, ako su ispunili svoju bolničku normu, da rade poslije svoga radnog vremena kao privatnici.
Ravnateljstvo bez odgovora
Iz nalaza inspekcije jasno je da su neki liječnici bez dozvole ravnatelja svojih bolnica obavljali zahvate u privatnim ustanovama. Pritom su utvrđene i nepravilnosti u vođenju medicinske dokumentacije.
O ovoj problematici uputili smo pitanja i ravnateljstvu KBC-a Split, ali odgovore još nismo dobili. Kada dobijemo njihov odgovor, prvenstveno o tome kako će se ravnateljstvo KBC-a Split postaviti u ovim slučajevima, obavijestit ćemo javnost.
Inače, liječnik koji ima afiniteta i želju raditi kod privatnika, uz to što radi, u ovom slučaju u KBC-u Split ili Zagreb i tako želi "podebljati" svoju buštu, suglasnost dobiva od šefa svoje klinike i nju bi u pravilu trebali dobivati samo oni liječnici koji odlično obavljaju svoj posao, koji nemaju "zaostataka" i koji ispunjavaju normu.
Nakon što dobije suglasnost svog šefa, suglasnost odlazi na potpis ravnatelju bolnice.