Najnoviji pokušaj devastacije pomorskog dobra u uvali Ljoljinica kod Rogoznice zaustavili su komunalni redari.
Već je sve bilo "zašalovano", beton je bio pripremljen za zalijevanje, međutim komunalci i službenici Lučke kapetanije Šibenik bili su brži. Otimači sika morali su sve vratiti u prvobitno stanje, a kazne za takva nedjela mogu iznositi i do 6640 eura, odnosno 50 tisuća kuna.
Udar na javno pomorsko dobro u općoj uporabi ne posustaje, međutim u posljednje vrijeme sve je više uspješnih akcija komunalnih redara i Kapetanije pa se pokušaji "radova" zaustavljaju u začetku. Samozvani investitori, uglavnom u takozvanim vikendaškim i apartmanskim naseljima širom Dalmacije, za takve građevinske zahvate koriste poslijepodneva, vikende ili praznike, odnosno dane uoči takvih prilika, upravo kao što su ovi preduskrsni.
Na sreću, građani su sve svjesniji odgovornosti i posljedične opasnosti za morski okoliš pa pokušaje devastacije sve više dojavljuju nadležnim institucijama i novinarima. Iz Općine Rogoznica poručuju:
- Svaki nasrtaj na pomorsko dobro će se prijavljivati i sankcionirati. Uništavanje morskog okoliša i obale je nedopustivo.
Drugi slučaj je nešto složeniji i dogodio se u naslju Zatoglav, smještenom istočno od Rogoznice, koje je izgubilo svaki trag izvornog mjesta. U tom zatvorenom zaljevu, preko puta općinskog središta, puno je vila, apartmana i bazena, ali sve to je nedovoljno, očito nekim vlasnicima nekretnina trebaju još i obala i more.
Tako je slovenska odnosno mariborska obitelj Zadravec koja stoji iza zagrebačke tvrtke na koju je uknjiženo vlasništvo nad parcelom od točno 1000 četvornih metara, izgradila zid cijelom dužinom obiju strana zemljišta, i to sve do mora, pa je kraj suhozida doslovno u moru.
Uz donji zid uz more izgradili su drvene nastrešnice, staze i platoe, postavili ležaljke, stolove... U nacionalnom Infomacijskom sustavu prostornog uređenja, iza kojeg stoji Ministarstvo graditeljstva, nema zabilježbe traženja ikakvih dozvola ili dokumenata vezanih uz bilo kakav građevinski zahvat. Kako sada stvari stoje, na tom turističkom imanju sporne su samo drvene kućice.
Je li to baš tako? Na tom dijelu obale nije napravljena izmjera pomorskog dobra, ali postojeći zakon je detaljno utvrdio granične dijelove kopna koji bez iznimaka moraju ući u pomorsko dobro.
Za more je to jasno, a za kopno je definirano da ako neposredno iza morskog dijela postoji nerazvrstana cesta, onda je "morska granica" nerazvrstane ceste ujedno i granica pomorskog dobra, a ako postoji šetnica, onda se vanjski rub šetnice smatra granicom pomorskog dobra. Širinu od šest metara morske obale mjerenu od crte srednje više razine mora smatra se neospornim pomorskim dobrom.
Nije Slovenac jedini u Zatoglavu koji tvrdi da se njegova parcela proteže sve do mora premda je kao takva ucrtana i u katastarske knjige. Prije tri godine, drugi investitor tvrdio je da općinski put i dio betoniranih obalnih stijena, pa i mora - njegova parcela.
Na javnom putu iskopao je septičku jamu i napravio zid od bazena. Ljudi su bunili, organizirali su i prosvjed, ali za moćne ulagače nema zapreka.
