StoryEditorOCM

Hoće li ove zime uopće biti snijega? Domaći meteorolozi objavili dugoročnu prognozu za zimu u Hrvatskoj, evo što nam točno predviđaju

Piše PSD
28. studenog 2020. - 16:36
Rijeka, 240320 Autoput Rijeka Zagreb. Zbog jakog vjetra i snjega dionica Kikovica - Delnice zatvorena za promet tegljacima, motociklima, autobusima i kamionima. Ceste od snjega ciste ralice.Srdjan Vrancic/Cropix

Oblačno, tmurno i maglovito vrijeme proteklih dana te moguć snijeg u dane vikenda (ali i sljedeći tjedan) u unutrašnjosti su nas već na neki način uveli u zimski ugođaj i novo godišnje doba.

I dok su nam i vremenske, ali i druge prilike veći dio ove godine bile neobične, ponekad i teško podnošljive, možemo se nadati da nam zima donosi bolje dane..., piše DHMZ u priopćenju "Dugoročna prognoza za zimu 2020./2021."

Prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi u Službi za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a dugoročna prognoza za zimu (klimatološki početak zime je 1. 12., a astronomski 21. 12. 2020. u 11:02 SEV), gledajući sezonu u cjelini, ukazuje na veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja temperature od višegodišnjeg srednjaka, dakle na još jednu iznadprosječno toplu zimu.

Međutim, to ne znači, upozoravaju naši prognostičari, da tijekom zime neće biti razdoblja s temperaturom oko prosjeka, a uz prodore hladnog zraka, temperatura u kraćem vremenskom razdoblju može biti i osjetno niža od uobičajene. Već će prvi dani prosinca donijeti hladnije vrijeme od prosjeka...

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja.

Što se ove zime tiče, nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze možemo reći da je izgledna količina oborine oko uobičajene ili manja od toga. Međutim, gledajući na mjesečnoj skali, prema prognoziranoj prevladavajućoj sinoptičkoj situaciji, postoji vjerojatnost za količinu oborine veću od uobičajene u prosincu.

Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu...). Isto tako valja imati na umu da se u nastavku sezone mogu izmjenjivati razdoblja s manjkom oborine s kraćim razdobljima kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine te nagla zahladnjenja.

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike, navodi DHMZ. 

Kako se radi dugoročna prognoza?

Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala.

Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), Italije (CMCC), Njemačke (DWD), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC - Japanska meteorološka agencija).

23. studeni 2024 08:32