Umjesto baby booma, korona je donijela novi udar na natalitet. U prvih sedam mjeseci ove godine rođeno je tek nešto više od 20 tisuća djece, dok je lani rođeno oko 35 tisuća, pišu Vijesti.hr.
Otkako se prate statistike, ovo je najmanji broj rođenih, a zabrinjava i podatak da smo u devet godina izgubili više do 2000 razreda djece.
Zagrepčanka Kristina Mrvelj unatoč pandemiji se ipak odlučila za majčinstvo pa za dva mjeseca na svijet stiže mali Marko.
- Ovo stanje s pandemijom traje sad već godinu i pol, dvije. Tko zna koliko će još trajati i stvarno nema smisla čekati dvije, tri godine da se nešto promjeni, da zaraza prestane, a može sve postati još gore- kazala je.
Riješeno stambeno pitanje i siguran posao za većinu roditelja glavni su preduvjeti za djecu.
- Imam stalan posao i ne vidim uopće razloga zašto sad godinu ne bih bila na porodiljnom, vratila se na posao i onda i dalje imala svoju karijeru i ostvariti se u tom području, ali ne vidim zašto bi majčinstvo bila prepreka za to- dodala je Mrvelj.
Podaci kojima raspolaže Državni zavod za statistiku jako su alarmantni, lani je rođeno 35.845 djece što je najmanji broj otkako se prate statistike.
Prije osam godina u školama je bila 509 209 učenika, a ove godine u klupama možemo pronaći samo njih 455.819.
Zabrinut je i demograf Marin Strmota koji kaže kako svake godine izgubimo grad veličine Makarske.
- Hrvatska ima ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju i iseljavanje. Mi smo među najlošijima u Europi i cijelom svijetu. To što mi bilježimo svake godine sve manji broj rođenih je samo jedna od stvari koja zabrinjava demografsku struku, a trebala bi zabrinjavati i javni sustav, političare i sve one koji se bave nekim razvojem u RH- zaključio je Strmota.
Ove godine u srpnju rođeno je samo 2930 djece čime je srušen rekord o najmanjem broju u tom mjesecu u posljednjih 140 godina.
Daniela Drandić iz Udruge Roda otkriva jedan od razloga zašto se žene u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju za djecu. Ipak, majčinstvo ne bi trebalo previše odgađati.
- To je jako velika odluka i u ovako neizvjesnim vremenima u kojima država ne čini puno da ih čini izvjesnima barem za roditelje, trudnice, babinjače i njihove obitelji. Jednostavno, parovi odlučuju da je bolje čekati- tvrdi.
- Tad polako i potencijal za rađanje opada, tako da mi nastojimo nagovoriti mlade žene da rađaju onda kad je to idealno, kad je rezerva jajnika najbolja, kad su kromosomi nazdraviji, to je do tridesete godine idealno- komentirala je ginekologinja Jasenka Grujić.
Struka državu optužuje da ignorira probleme.
- Izbacimo jednu naknadu ili povećamo jednu obiteljsku naknadu ili ćemo dati par sto eura po djetetu, pa će to riješiti demografski problem koji se gomila desetljećima. Ne naravno. Ono što desetljećima upozoravamo jest da hrvatska treba cjelovitu populacijsku politiku- kazao je Strmota.