Bivši većinski vlasnik Alpe Jadran banke ide u zatvor i mora vratiti preko 5 milijuna kuna: HDZ-ovom moćniku dao kredit bez obaveze vraćanja!

Četiri godine nakon prvostupanjske presude, Vrhovni sud pravomoćno je odlučio da Luka Jerić (62), bivši većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora propale Alpe Jadran banke mora u zatvor na odsluženje kazne od dvije i pol godine, a mora i svojoj nekadašnjoj banci koja je u stečaju vratiti protupravnu imovinsku korist od nešto više od pet milijuna kuna.

Osim njega, u postupku koji je na splitskom Županijskom sudu vodilo vijeće suca Vladimira Živaljića, osuđeni su još bili i Pero Perišić, Jerićev suradnik i bivši suvlasnik Alpe Jadran banke, koji je dobio godinu i četiri mjeseca zatvora s tim da je osam mjeseci bilo bezuvjetno, a ostalih osam mjeseci uvjetno na tri godine. Treći okrivljeni u ovom postupku u kojem je bilo ukupno sedam točaka optužnice bio je Zlatko Poštenjak, vlasnik tvrtke Grading d.o.o. iz Splita, koji je bio osuđen na uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora s rokom kušnje od tri godine.

Pero Perišić i Luka Jerić snimljeni kako izlaze iz pritvora na Bilicama
 

Ante Čizmić/Arhiv/Cropix

Novo suđenje

No Vrhovni je sud uvažio Perišićevu žalbu i ukinuo dio presude u kojoj su on, Jerić i Poštenjak bili osuđeni da su preko Poštenjakove tvrtke malverzacijama oko dionica omogućili Jeriću da svoju banku ošteti za oko tri milijuna i 330 tisuća kuna. Za taj će se dio ponovno suditi.

Isto tako, Jerić i Perišić su u nepravomoćnoj presudi bili oslobođeni krivnje da su u razdoblju od 1997. do 2000. godine preko tvrtke "Pilocom Vaduz" registrirane u Liechtensteinu podizali kredite kod stranih banaka, kako bi tim novcem stjecali dionice Alpe Jadran banke ne vraćajući te kredite, zbog čega ih je morala vratiti banka koju su tako oštetili za sedam i pol milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Taj je dio presude ukinut po žalbi ŽDO-a i to ide na novo suđenje.

Vrhovni je sud potvrdio i dio presude po kojoj je protiv Jerića i Perišića odbijena optužba da su od kraja 1997. do sredine 1998. godine kao suvlasnici banke fiktivno prodali dionice tada još neregistrirane tvrtke Alpe Jadran Hypo s kapitalom više od 20 milijuna kuna određenim kupcima, te su im za to odobrili kredite od preko 25 milijuna kuna povećavajući vrijednost dionica, koje su osigurali upisom založnog prava nad tim dionicama znajući da ih oni neće otplaćivati čime će Alpe Jadran banka opet steći dionice veće vrijednosti. Teretilo ih se da su svaki na taj način došli do oko 4 milijuna kuna te da su banku oštetili za nešto manje od 8 milijuna kuna.

Jerić je, dakle, po pravomoćnoj presudi osuđen za tri kaznena djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju. Prvo je da je razdoblju od 1. travnja 1999. do 31. listopada 2000. godine kao suvlasnik banke i suvlasnik već spomenute tvrtke "Pilocom Vaduz" odobrio neosnovanu isplatu pet fiktivnih računa "Pilocoma" prema Alpe Jadran banci po kojima je ta tvrtka za banku obavila razne intelektualne usluge. Na osnovi toga je "Pilocomu" isplaćeno 52.500 DEM-a i 90 tisuća dolara čime je banka oštećena za ukupno 560 tisuća kuna.

U rujnu 2017. sudac Vladimir Živaljić donosi nepravomoćnu presudu Luki Jeriću i društvu za Alpe Jadran banku, na slici su još Perišić i Poštenjak

Joško Ponoš/Cropix

Kredit prijatelju

Drugo se djelo odnosi na to da je od 1995. do 2000. godine svom prijatelju Marku Bitangi, bivšem prvom čovjeku splitskog HDZ-a i dožupanu splitsko-dalmatinskom, na njegov poticaj i traženje preko banke omogućio isplatu stambenog kredita od gotovo 6 milijuna kuna na pet godina, a da banka nije provjerila kreditnu sposobnost Bitange niti je upisala hipoteku na nekretninu.

Kredit se nije vraćao nego je nepoznata osoba, po presudi, u dva navrata nakon dvije i pol godine od prve rate, uplatila ukupno nešto manje od 203 tisuće kuna da bi Jerić u svibnju 2000. godine donio odluku o otpisu kamata od 267 tisuća kuna, te je iskoristio fiktivni ugovor o pružanju marketinških usluga koje je napravila nepoznata osoba između banke kao navodnog naručitelja i Bitange kojim je ugovorom Bitangi odobren predujam od 200 tisuća kuna. Time je, po presudi, Jerić neosnovano kompenzirao potraživanje banke za kamate te je Bitangi pribavio najmanje 391 tisuću nezakonitih kuna.

I posljednja točka za koju će Jerić morati iza rešetaka odnosi se na to da je na štetu banke tvrtki Zlatka Poštenjaka financijskim malverzacijama omogućio stjecanje nešto manje od milijun kuna.