Kad slušate promišljanja o Splitu našeg poznatog arhitekta Ante Kuzmanića, učini vam se da je ovaj grad dobio ime koje odgovara onome što ga je zadesilo. Ne zbog brnistre, koja se vezuje s podrijetlom njegova naziva, nego zbog tzv. obilaznice koja je izgrađena osamdesetih godina.
Naime, Kuzmanić upozorava da je taj nedovršeni dio brze ceste Trogir – Omiš fatalno razdvojio (engl. split) ovaj grad “kao barokni bedem” na dva dijela – na urbaniziraniji zapadni dio i istočni dio, prepušten divljoj gradnji.
“Obilaznica kreće od istoka u Solinu do sjevernog ulaska u grad preko Ulice Domovinskog rata, pa dalje preko Visoke do južnog ulaska u grad preko Poljičke ulice, odakle okreće preko Lovrinca i vodi do Stobreča. U čitavoj duljini od otprilike tri kilometra uz nju je ograda visoka tri metra, te se na četiri, pet mjesta može prijeći pješačkim prijelazima, pothodnicima i mostovima.
Istočna strana obilaznice, nekadašnje Splitsko polje, prekrivena je u posljednjih pedesetak godina divljom izgradnjom”, opisuje situaciju Kuzmanić u svojoj knjizi “Grad Split i arhitekt Ante Kuzmanić”.
O pitanjima prometa, ali i razvoja Splita razgovarali smo s Kuzmanićem i Ivanom Vulićem, dipl. ing. građ., koji ima dugogodišnje iskustvo u cestogradnji, bio je glavni koordinator Hrvatskih autocesta i kao glavni inženjer vodio je radove na probijanju tunela “Sv. Rok”.
Nema otkupa zemljišta
Javnosti je poznat Kuzmanićev “kaštelanski most”, prometno rješenje novog ulaza u Split u obliku mosta koji bi cestovnim prometom, ali i željeznicom, premostio Kaštelanski zaljev. No, ovaj put smo u pogledu razvoja Splita razgovor usmjerili na istok. Odnosno na Splitsko polje, za koje Kuzmanić smatra da je jedini mogući i logičan prostor za razvoj grada, ali odmah dodaje kako je cijeli prostor, uključujući Karepovac i Korešnicu na kojoj Grad planira POS, desetljećima zapušten i nije pokriven cestama, vodovodom i kanalizacijom.
Kuzmanić i Vulić predlažu da se za gradsku obilaznicu izgradi tunel koji bi prolazio od Solina ispod Splitskog polja do rotora u Žrnovničkom blatu. Odatle bi se južni izlaz iz grada spojio na brzu cestu Split – Omiš. Brza cesta bi se tako kroz tunel prebacila prema Omišu, a na taj bi se način omogućilo neometano korištenje vrijednog resursa Splitskog polja.
- Prednost je ovog rješenja u tome što nema otkupa zemljišta. Također, nakon izgradnje tunela ostaje površina za razvoj grada. No, ako preko tog smjera prođe brza cesta, koja će presjeći to područje, onda se više ne može planirati razvoj grada na tom preostalom dijelu – upozorava arhitekt.
Osim ovog tunela, predlaže se i izgradnja drugog tunela. Njime bi se Vukovarsku ulicu od mjesta gdje se nalazi City Center one spustilo na obalu između Duilova i Stobreča. Ta je lokacija prostor koji su naši sugovornici predvidjeli za izgradnju nove luke koja bi, tvrde oni, rasteretila sadašnje nepodnošljive gužve u Gradskoj luci.
– Koridor za ovaj tunel ostao je sačuvan zahvaljujući tome što se na njemu nalaze pogoni propalih građevinskih poduzeća, “Tehnogradnje”, “Konstruktora” i “Lavčevića”, i njima pripadajućeg neizgrađenog zemljišta.
Ispod Lovrinca zemljište je sačuvao od izgrađenosti Institut za jadranske kulture i melioraciju krša i njegove sadnice. I još nešto, namjerava se od Katalinića briga uz obalu dovući otpadne vode sve do pročistača koji je na Stupama. Umjesto da se Stobreč prekapa sa širokim cijevima, može se iskoristiti tunel da se ta infrastruktura odvede u smjeru TTTS-a – kaže Kuzmanić i dodaje kako se Institut namjerava preseliti u Kaštela.
Iskop tunela za nasipanje nove luke
Obala između Duilova i Stobreča koju predlažu za luku nije prirodni zaljev, niti je dubina idealna, ali inženjer Vulić objašnjava kako bi iskop tunela omogućio da se dobije građevni materijal koji je potreban da se naspe nova luka.
– Teren je inače na tome mjestu plitak i zahtijevao bi puno nasipanja da bi se dobio potreban gaz za brodove i putničke trajekte. Upravo bi se probojem tunela dobilo puno nove površine s nasipavanjem tla. Samim time dobilo bi se i prostora za parkiranje.
Dakle, kao prvo, iskapanjem tunela besplatno bismo dobili materijal za nasipanje, a kao drugo, riješili bismo problem deponiranja jer se nema gdje s iskopnim materijalom, budući da ne postoji deponij građevnog otpada. Ovako se omogućuje da se iskoristi sve što se gradi, jer kad se gradio City Center, materijal su odvozili u Tugare – objašnjava Vulić.
Arhitekt Kuzmanić smatra da bi Split s novom lukom na istoku dobio nešto kao što je Gaženica u Zadru.
– Na taj način promet više ne ide u središte grada, nego se vezuje ovdje. Time se rasterećuje jezgra i nije u njoj potrebno provoditi složena prometna rješenja. Kao drugo, što je također važno, novom prometnom infrastrukturom stvara se nukleus razvoja istočnog dijela grada.
Gradnjom luke, nazovimo je Duilovo 2, i tunela dobila bi se i izgradnja novih budućih sadržaja. Neki, nazovimo ga, Split 4. Odnosno, dobili biste sekundarni centar grada – uvjeren je arhitekt.
– Kad se budemo jednom pitali što smo ostavili u drugoj polovini 20. stoljeća i u 21. stoljeću u ovom dijelu Splita, ispast će da smo ostavili divlju izgradnju Splitskog polja. Split 3 završio je sa socijalizmom. A ovo su slobodni tereni za novi razvoj. Pokušajmo vidjeti što bi Bračani, Hvarani i Višani imali protiv. Što će imati protiv kad bi im City Center one i bolnica bili udaljeni jednako kao da dolaze iz sadašnje luke, koja je u središtu grada? U oba slučaja potreban im je autobus javnog prijevoznika – poentira Kuzmanić.
– Otočane više ne zanima Dioklecijanova palača. Jer u njoj nemaju što raditi – nadovezuje se Vulić, upozoravajući na turistifikaciju jezgre koja je pojela sadržaje za Splićane i stanovništvo u regiji.
– Ako će domaći ići u Palaču, neka idu, ali više neće biti svih onih kolona koje kreću u Zvonimirovu ulicu. Zašto? Jer će se pojaviti ovdje na istoku. Ali budući da će se ovdje za automobile osigurati parkirna platforma, može se gliserima osigurati prijevoz do središta grada – dodaje Kuzmanić.
Podsjećamo naše sugovornike da se do sada već govorilo o novoj luci na ovoj lokaciji. Naime, Županija je prije par godina iznijela u javnost jako ambiciozan plan o novom “gradu na moru”, sa 700 vezova, ali tu je priču vrlo brzo prekrio zaborav.
Upitali smo Kuzmanića i Vulića ima li njihov prijedlog da nova luka koja će prihvatiti trajektni promet bude između Duilova i Stobreča neke veze s idejom koju je zagovarala Županija.
– Nešto je o tome govorio Domagoj Maroević pa je utihnuo. Međutim, ideja o luci i tunelu nastala je na studentskoj radionici na kojoj je sudjelovao moj sin Jere Kuzmanić, koji je danas arhitekt. Radionica je bila pod mentorstvom prof. Srećka Pegana s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu – kaže nam Ante Kuzmanić.
Kičma novog grada
– Kad se potegne osovina od luke i tunela koji predlažemo, znate gdje završava? Parkom na Karepovcu. To je kičma novog grada koji nije “second hand”. Dakle, nije u pitanju samo razmišljanje o prometu, jer on rješava probleme, ali ih i stvara, nego o viziji grada. Nama je danas zapadni dio grad, a ovo područje nije grad. Prostor razvoja Splita je Splitsko polje.
I Korešnica, gore su najljepše padine. Ali tamo još nemamo ništa od infrastrukture i potrebna su ogromna ulaganja. POS na Korešnici ne bi smio biti glavna i jedina stvar u koju bi se investiralo, jer na taj način preskačemo jedan krasan dio grada kojeg smo sami upropastili, ali postoje potencijali gdje se još može nešto napraviti. Skupu infrastrukturu možeš riješiti zapravo tako da je riješi država, mi nemamo kapacitete da je sami rješavamo. Kad generalne pravce riješi država, onda sekundarnu mrežu treba formirati prema naseljima – objašnjava nam Kuzmanić.
Sve je skupo, pa se opet gradi
Ipak, Split 4, koji bi narastao povrh tunela koji vodi od Vukovarske prema novoj luci, zahvatio bi prostor koji se predviđa za proširenje groblja, što može izazvati kontroverzije. Postoji li kolizija između dvije potrebe i dva viđenja kako postupiti u tom dijelu grada?
– Os tunela zamišljena je da bude paralelna s cardom Dioklecijanove palače i Boškovićevom na Splitu 3. Moglo bi je se malo izmjestiti prema istoku, tako bi problem bio manji.
Postoji određena kolizija između tih dviju koncepcija, ali nije neizvedivo da postoji jedno i drugo. No, možemo se pitati nije li glupo da se groblje širi na najbolje padine grada. Zašto se groblje ne bi premjestilo negdje prema unutrašnjosti, u dubinu teritorija, gdje su cijene zemljišta niže? – pita se Kuzmanić.
Dobro, kažemo našim sugovornicima da sve što smo čuli zvuči zanimljivo, ali pitamo ih mogu li dati neke proračune. Koliko bi koštala gradnja tunela od Vukovarske do obale i tko bi to platio?
– Tunel bi bio dugačak oko 500 metara, kad se izvede sa svim standardima i hidroizolacijom, to je oko 10.000 eura po dužnome metru. Dakle, koštao bi ukupno pet milijuna eura. Za njegovo financiranje mogu se dobiti sredstva od države. U tome jest stvar! Luka bi išla na teret države, kao i most preko Kaštelanskog zaljeva. Grad ne bi morao ništa platiti, nego samo treba htjeti i tražiti. Mi smo se ovdje uhvatili toga: ovo košta puno, a ovo još više...
Što te briga koliko košta, gledajmo rješenja! Košta li puno pelješki most? Naravno, a gradi li se?! Mi ispadamo budale, samo kukamo i ništa nismo napravili – tumači nam inženjer Vulić, s dugim iskustvom rada u gradnji državne infrastrukture. Kuzmanić ipak upozorava da za velike projekte treba čekati na realizaciju.
– Za pripremu ozbiljnog projekta potrebno je deset godina, jer moraju se riješiti financije, projektna dokumentacija i planerska dokumentacija. Izmjena GUP-a traje dvije godine, izmjena prostornog plana traje godinu dana. Projektna dokumentacija traje pet godina. Paralelno s tim moraš stvoriti tim koji će znati financirati projekt.
Gaženica je još 1975. ušla u prostorne planove Zadra, ali danas je imaju. A mi nemamo vizije što ćemo dalje s ovim gradom.
S druge strane, ljudi koji se bave strukom bolje razumiju stvari. Kod studije mosta preko Kaštelanskog zaljeva ondašnji direktor IGH rekao mi je da nema lakše stvari.
On bi na Vučevici podignuo cijenu svakom automobilu za 10 kuna i izračunao koliko je godina potrebno da se projekt otplati, jer postoji brojenje na svakom izlazu – objašnjava Kuzmanić.
Masterplan nam vraća AFCO
Upitali smo naše sugovornike zašto misle da je luka kod Stobreča bolja nego da se kolni promet, odnosno ro-ro promet, prebaci na Sjevernu luku, kako traži Lučka uprava. Taj zahtjev Lučke uprave ušao je u prijedlog Masterplana koji je javno predstavio gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
Tako smo se na koncu dotaknuli Masterplana, koji je označio konačni raskid gradonačelnika Andra Krstulovića Opare s Kuzmanićevim idejama o razvoju grada.
Naime, Antu Kuzmanića angažirao je Opara u vrijeme njegove predizborne kampanje da napravi promotivni video i da na stranačkom skupu prezentira razvojne vizije za Split. Nakon izbora, za Kuzmanića se govorilo da će postati gradonačelnikov savjetnik za urbanizam.
No, njihovi su se putevi uskoro razišli, osobito otkako je Opara angažirao Austrijance da izrade prijedlog Masterplana po kojem bi se mijenjao GUP Splita, a koji donosi drukčiji scenarij po kojem bi se Split trebao izgrađivati.
– Masterplan je parcijalni rad, vrlo nestručno kolažiran. Podijeljen je na dva dijela, Istočnu obalu Gradske luke i Kopilicu. Prostor Istočne obale Masterplan je natrpao turističkim objektima do te mjere da jako podsjeća na projekt AFCO, što je potpuno neprihvaljivo.
Što se tiče Kopilice, tu je Masterplan izišao ususret državnim poduzećima ili onima koji su ih kupili, poput “Dalmacijavina”.
Na njihovim su parcelama predviđene velike gradnje bez nekog suvislog opravdanja. Pomoću Masterplana želi se ove sadržaje “ubaciti” u GUP. Najveći prostor na tim područjima drže Hrvatske željeznice, a nakon njih dolazi Luka – objašnjava Kuzmanić.
– Mislim da je glupo dopustiti Luci da zauzme čitavu obalu u Sjevernoj luci za nekakav ro-ro terminal. No, da vidimo što oni zapravo žele. Kao prvo, Sjevernu luku su prodali Rusu.
Ja ne mogu ulaziti u njihove vlasničke strukture i odnose, a sad im nedostaje prostora. Luka ima dovoljno kapaciteta dolje, nekakva industrija i željeznička pruga ili druga veza, osim s Bosnom, ne postoji, tako da nikad neće postati velika luka jer je preskupo doći do Splita.
Međutim, oni žele rezervirati prostor, ništa drugo. Sad mi recite, koji će kamion ili koji će brod doći tamo da bi oko splitskog poluotoka putovao dva puta duže do Supetra?
To je sve novac. Uostalom, koji to kamioni nama smetaju u sezoni, kad zatvorimo radove? Meni smeta ljeti kad mi netko zauzme sva raskršća od KBC-a Firule pa dalje.
Za kraj, Kuzmanić i Vulić rekli su nam složno i uglas da je promašena gradonačelnikova izjava kako Splitu nije potreban urbanistički zavod.
– Sve sijede glave rekle su da je zavod potreban – zaključio je Ivan Vulić.