- Smatramo da bi se legalizacijom uzgoja, posjedovanja, konzumacije i prodaje kanabisa u rekreativne svrhe u roku od jedne godine u Hrvatskoj stvorilo nekoliko stotina manjih i srednjih poduzetnika koji se bave samo prodajom kanabisa i preko tisuću prijavljenih uzgajivača - uvodno nam je rekao Ante Šaran, suvlasnik i predstavnik splitske tvrtke "Garica", prvog hrvatskog kanabis brenda koji je nastao prije desetak godina.
Šaran je bio jedan od sudionika okruglog stola kojeg je organizirao Klub socijaldemokrata, a na kojem se govorilo o mogućnostima regulacije uporabe konoplje ili kanabisa. U Maloj vijećnici Hrvatskog sabora, tijekom predstavljanja prijedloga Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, kolokvijalno nazvanog "Lex Cannabis", vodio se konstruktivan razgovor o ublažavanju postojećih propisa o upotrebi konoplje, kako u medicinske, tako i u rekreativne svrhe. Socijaldemokrati taj zakon namjeravaju uputiti u proceduru kako bi tema došla na dnevni red u Saboru.
Šaran s "Garicom" ima tri maloprodajne trgovine i web trgovinu, te svoju distribucijsku mrežu s preko 150 poslovnih partnera. Svoj obol raspravi u Saboru dao je i osnivač Muzeja konoplje Tvrtko Kračun, koji se osvrnuo na tržište konoplje i njegovu moguću budućnost te osnivači startupa "Hive Minds", Matko Hrvatin i Nikola Poropat koji su predstavili izazove i prilike u zapošljavanju mladih u sektoru kanabisa u Hrvatskoj.
Osim pozitivnog utjecaja legalizacije kanabisa za rekreativnu konzumaciju na gospodarstvo i poduzetništvo, Splićanin Šaran je upozorio na alarmantno stanje na ilegalnom tržištu. Naglasio je kako je velik dio kanabisa na crnom tržištu opasan za zdravlje konzumenata.
- Od svih skupina koje konzumiraju ilegalne supstance, konzumenti trave su najugroženija skupina, jer većina njih, uključujući mlade, nije upoznata s ovim činjenicama, za razliku od korisnika teških droga koji svjesno preuzimaju ovaj rizik. Kanabis poznat kao 'Albanka', oduvijek je najjeftiniji i najdostupniji u Hrvatskoj. U njemu se često u tragovima nalaze opijum i heroin, pesticidi, amonijak, sintetički THC, osvježivač zraka 'Galaxy' ili 'Spice'... Ima svega osim trave - istaknuo je Šaran te objasnio kako opijum i heroin u kanabisu najčešće potječu od metadona koji zamjenska droga za heroin i koristi se u liječenju ovisnika o heroinu. Dodaje da takvo stanje na crnom tržištu traje minimalno deset godina.
- Zabrinjavajuća je pojava novih sintetičkih droga, pa tako i sintetičkog THC-a, koji se po svom kemijskom sastavu ne nalazi na popisu droga u RH niti u EU, a kad se nakon koju godinu zabrani, jednostavno mu promjene kemijski sastav i tako u nedogled - upozorio je suosnivač "Garice". Jeftina, najčešće albanska marihuana, natopljena sintetičkim THC-om se prodaje u Njemačkoj već desetak godina pod nazivom "Haze", a tvrdi da očekuje sličnu praksu i kod nas u budućnosti.
- Tvornice za proizvodnju sintetičkog THC-a posluju legalno u EU, jedna takva se nalazi u Nizozemskoj. Cijenu takvog stanja na ilegalnom tržištu kanabisa plaćaju naši sugrađani, posebno mladi ljudi svojim zdravljem, jer je kanabis najpopularniji među tom populacijom. Indirektno posljedice osjećamo svi mi kroz zdravstveni sustav i tržište rada - naglasio je Ante Šaran tijekom rasprave.
Drži da dodatne restrikcije prema posjedovanju, uzgoju i konzumiranju samog kanabisa neće postići svrhu zaštite građana, jer je kanabis dio kulture u Hrvatskoj, Europi i u svijetu.
- Kanabis je dostupan u EU više nego ikad u povijesti. Doslovno svaki student može uzgojiti marihuanu u noćnom ormariću. Možete naučiti sve što je potrebno za uzgoj marihuane na internetu - rekao je. Smatra da se sve nabrojano može izbjeći samo s legalnim uzgojom kanabisa, prodajom, posjedovanjem, te konzumiranjem gdje će pojedinac imati sigurnost u sam proizvod, njegovo porijeklo i potrebnu edukaciju o kanabisu i njegovom djelovanju.
Na okruglom stolu Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, stavila je poseban naglasak na korištenje kanabisa u medicinske svrhe, uključujući osnivanje klinika za liječenje i ublažavanje bolova pripravcima od konoplje.
- Izuzetno je bitno stvaranje okvira za poticanje znanstveno-istraživačkih projekata koji se bave konopljom i sjemenarstvom konoplje, predlaganje podzakonskih akata radi uređivanja svih aspekata uzgoja, prerade i prometa svih sorti konoplje te izdavanje rješenja i vođenja registara vezanih uz konoplju - kazala je Renata Sabljar-Dračevac te ukazala na zdravstvene probleme nastale uslijed različitih oblika zlouporabe konzumacije konoplje.
Nikako dočekati pravilnik
Potpredsjednica Kluba zastupnika Socijaldemokrata Vesna Nađ objasnila je da su su zadnje izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga iz 2019., donijele promjene u smislu liberalizacije industrijske konoplje, ali samo u mogućnosti proizvodnje lijekova na bazi indijske konoplje.
- Ministarstvo zdravstva je trebalo u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj konoplje u medicinske svrhe, ali do danas to nisu napravili. U Hrvatskoj ne postoji mogućnost sadnji sorti s većim udjelom THC-a ni u kakve svrhe, pa ni u medicinske, što je bilo predviđeno zadnjim izmjenama zakona - naglasila je Nađ.
Ovakvim prijedlogom stvara se pravni okvir za korištenje konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kemijskoj, papirnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, automobilskoj i svemirskoj industriji te ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti. Nađ je napomenula da se od konoplje proizvodi preko 25.000 proizvoda, što je za njih bio osnovni razlog za izradu posebnog propisa kojim se regulira iskorištavanje punog potencijala konoplje unutar hrvatskog zakonodavstva, odnosno primjenjivao bi se bez obzira na odredbe Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
Autorica prijedloga zakona doc. dr. sc. Mirela Holy prezentirala je model regulacije iskorištavanja punog potencijala konoplje, koji predviđa da svaka punoljetna osoba za svoje potrebe može uzgajati do devet biljaka u cvjetanju.
- Tim zakonom svaka pravna osoba, obrtnik, OPG-ovac imati pravo baviti se komercijalnim aktivnostima odnosno uzgojem, preradom i prometom svih sorti konoplje pod jednakim uvjetima i provedbenim propisima donesenim na temelju tog zakona. 'Lex Cannabisom' bi svaka pravna ili fizička osoba koja zadovolji visoke kriterije kvalitete uzgoja i proizvoda od konoplje, moći će uzgajati za potrebe zdravstvenog sustava.
Prihodi od komercijalnog iskorištavanja konoplje bili bi korišteni za kontinuirano ulaganje u poticanje industrije prerade konoplje - kazala je Holy te naglasila kako bi se prema tom zakonu predviđa proširenje važećih djelatnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu na reguliranje uzgoja, prerade i prometa svih vrsta konoplje. Svaka pravna ili fizička osoba, koja zadovolji visoke kriterije kvalitete uzgoja i proizvoda od konoplje, uzgojem mogla baviti i za potrebe zdravstvenog sustava.
Istaknuto je da hrvatski uzgajivači industrijske konoplje njezine cvjetove izvoze u druge zemlje u kojima je legalizirana njezina ekstrakcija i koje onda na našem tržištu prodaju po višestruko višim cijenama.
- Upravo područja kao što su Banija, Lika, Slavonija mogu biti nositelji poljoprivrednog razvoja i ulaganja u uzgoj i preradu konoplje. Jasno je da će države koje se prve uključe na taj vlak ostvariti ekonomske, ali i druge društvene i okolišne benefite od toga - naglasila je Vesna Nađ.
Na okruglom stolu je iznesen podatak da Kanada, kao jedna od država koja je legalizirala konoplju u rekreativne svrhe, od toga ima izuzetno pozitivne ekonomske koristi. Kanadska gospodarska komora je 2021. godine objavila da od biznisa s konopljom godišnje uprihodili 17 milijardi kanadskih dolara te stvara tisuće izravnih radnih mjesta, s desecima tisuća pomoćnih poslova povezanih s tom industrijom.
