Sveti Otac Franjo imenovao je 7. travnja preč. Milana Zgrablića, svećenika Porečke i Pulske biskupije, nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije.
ŽIVOTOPIS
Preč. Milan Zgrablić dosadašnji je župnik Župe Uznesenja Marijina – katedrale u Poreču, te ravnatelj Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, javlja Vatican News.
Preč. Zgrablić rođen je u Pazinu 29. kolovoza 1960. godine. Od 1980. do 1986. studira teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.
Za svećenika je zaređen 8. lipnja 1986., te mu je prva služba u Rovinju kao župni vikar. Imenovan je 1987. prefektom u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru gdje ostaje tri godine. Preč. Zgrablić je sam pohađao treći i četvrti razred srednje škole dok je bio u istome sjemeništu u Zadru.
Po povratku u svoju porečku i pulsku biskupiju dvije godine bio je biskupijski povjerenik za duhovna zvanja, a onda odlazi na postdiplomski studij duhovnosti na sveučilište „Gregoriana“ u Rimu (1992. - 1994.). Nakon završenog studija u Rimu imenovan je voditeljem Pazinskog kolegija s klasičnom gimnazijom (1994. - 1997.), kada preuzima i službu ravnatelja biskupijskog Caritasa do 2007. godine.
Bio je osam godina župnik u Rovinju (1997. - 2015.). Od 2008. vodi i Biskupijsku ustanovu za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. U rujnu 2015. imenovan je katedralnim župnikom u Poreču, službu koju trenutno ima u trenutku njegova imenovanja zadarskim nadbiskupom koadjutorom. Od 2019. kanonik je Stolnog kaptola sv. Mavra u Poreču.
Tijekom 36 godina svećeničke službe bio je u više navrata član Svećeničkog vijeća, Zbora savjetnika, Pastoralnog i Ekonomskog vijeća, član Vijeća za umjetnost, izgradnju i obnovu sakralnih objekata, te voditelj Vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu, kao i voditelj Vijeća za mlade, duhovna zvanja i ministrante, donosi Vatican News.
ULOGA KOADJUTORA
Biskup u povjerenoj mu biskupiji obavlja trostruku zadaću naučavanja, posvećivanja i vladanja, i ima svu redovitu, vlastitu i neposrednu trostruku vlast, tj. zakonodavnu, izvršnu i sudsku, kojom se za upravljanje služi osobno ili preko drugih osoba (generalni, biskupski, sudski vikar).
U redovitom vođenju biskupije ili mjesne Crkve, kao i u vršenju pastirske službe, biskup računa na pomoć svojih najbližih suradnika, ali može tražiti ili dobiti pomoć drugih biskupa. Jedan od tih biskupa jest biskup koadjutor kao pomoćnik kojega Sveta Stolica postavlja biskupu osobno i na njegov zahtjev, zato što zbog slabog zdravlja, bolesti, starosti ili drugog teškog razloga ne može u potpunosti obavljati svoje dužnosti. U nekim slučajevima opravdani razlog mogu biti i velike pastoralne potrebe biskupije, njezina veličina i obujam posla. Treba također napomenuti da prema sadašnjoj praksi Sveta Stolica postavlja biskupa koadjutora automatski ako je biskup koji ga traži već navršio 70 godina života.
Biskup koadjutor preuzima svoju službu prema propisanoj kanonskoj odredbi. Ta služba ima dvostruku svrhu. S jedne strane, pomoći biskupu u sveukupnoj upravi biskupije, što uključuje dužnost zamjenjivanja biskupa ako je odsutan ili zapriječen, kao i preuzimanje službe generalnog vikara.
S druge pak strane, ona podrazumijeva pravo nasljedstva biskupa koji ga je tražio, ali tek kad on prestane biti dijecezanski biskup na jedan od četiriju predviđenih načina. U oba slučaja, vrijeme provedeno uz biskupa kojemu je postavljen za koadjutora treba iskoristiti za bolje upoznavanje sveukupnog stanja u biskupiji nad kojom će preuzeti upravljanje.