Porez na nekretnine plaćat će se od početka iduće godine i to prvenstveno za stambene, a iznosit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac.
Predmet oporezivanja bit će po njegovim riječima prije svega stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti.
Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja. Da bi bio oslobođen, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje, piše Jutarnji list.
Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.
Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja.
Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne.
Ključni datum je 31. ožujka
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.
"Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez", rekao je Primorac i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom.
Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.
Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.
Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalni stanuje i one u dugoročnom najmu.
Od 20 do 300 eura za dugoročni najam
Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Primorac je najavio i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500.
Kada je riječ o porezu na dohodak, Primorac je najavio podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 na 600 eura.
Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Tako će općine od 1.1. 2025. moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto.
Za Grad Zagreb predloženi rasponi su od 15 do 23 posto za niću i 25 do 33 posto za višu stopu.
Konferenciju za medije ministra financija Marka Primorca pratili smo uživo, a kako je to izgledalo pročitajte u nastavku
Nakon kašnjenja od 40-ak minuta, Primorac je rekao kako od 2016. godine postoji kontinuirana ambicija poreznog opterećenja.
"Uspjelo se rasteretiti gospodarstvo, građane i poduzeća u iznosu od oko 2 milijarde godišnje. Da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo bi dvije milijarde eura veće", rekao je ministar.
Dodao je i da se porezno opterećenje rada prebacuje ne opterećenje imovine, odnosno nekretnina.
"Ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava", izjavio je.
Kao probleme je izdvojio snažan rast cijena nekretnina i najma zbog niskog oporezivanja pa pojasnio i kako ne govori samo o oporezivanju nekretnina, nego i o oporezivanju dohotka od najma, osobito kratkoročnog.
"Ciljevi koje nastojimo ostvariti su unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu dohotka od kratkoročnog najma, provoditi rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, digitalizirati i rasteretiti porezni sustav te jačati poreznu disciplinu", rekao je i dodao kako će predložiti izmjene šest zakona kako bi se spomenuti ciljevi i postigli.
oporezivanja nekretnina najvažniji dio porezne reforme
Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina je, prema Primorcu, najvažniji dio ove porezne reforme. Naglasio je da, umjesto novih ulaganja i modernizacije, i poduzetnici i građani pribjegavaju tome da sredstva koja imaju investiraju u izgradnju i kupnju nekretnina.
"Ulagati u nekretnine se isplatilo u tolikoj mjeri da se tržište počelo kretati u nepoželjnom smjeru. Nekretnine su se počele kupovati s ciljem ulaganja i iz spekulativnih razloga, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja. Sve ovo dovelo je do toga da imamo 600.000 praznih nekretnina ili se one koriste samo za kratkoročan najam i to je poteškoća koju treba adekvatno tretirati. Ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina. Neće se drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati poruku", izjavio je, a prenosi N1.
Dodatno povećanje cijena dogodilo se zbog stranaca koji su kupovali.
"Nadamo se da ćemo na ovaj način stvoriti uvjete za razvoj stabilne, predvidive politike za upravljanje nekretninama i potaknuti dugoročan najam", rekao je ministar pa dodao kako nastoje potaknuti lokalne jedinice da težište oporezivanja prebacuju s rada na imovinu.
Tko će biti obveznici? Stambene zgrade prije svega, kaže Primorac. Izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, naglasio je. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima. Također će se izuzeti nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.
pravne osobe obveznici plaćanja
Što se tiče pravnih osoba, i one će biti obveznici plaćanja ovog poreza. Izuzetak će biti ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja - i to šest mjeseci. Nakon proteka tog roka od šest mjeseci, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine. Porez se neće plaćati na zgrade javne namjene i one namijenjene smještaju starijih osoba.
Predviđa se mogućnost da jedinice lokalne samouprave (JLS) donesu odluku da oslobode od plaćanja ovog poreza socijalno ugrožene građane. Ministar kaže kako za ovo treba propisati jasne kriterije za oslobađanje socijalno ugroženih skupina, a ne donositi pojedinačne odluke.
"Ako osoba nema dohodak koji bi joj omogućio plaćanje ovog poreza, nije nam cilj natjerati nekoga da za male iznose prodaje svoje nekretnine", kaže. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.
"Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez", izjavio je i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom. Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine. Onaj tko je nekretninu kupio u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.
Sve promjene moraju se dostaviti poreznom tijelu do 31. ožujka. Primorac objašnjava da JLS mogu ustupiti naplatu poreza Poreznoj upravi.
"Ako se podaci ne dostave, bit će propisane kazne od 1000 do 6000 eura", kaže.
Četiri petine prihoda lokalnoj samoupravi
Država propisuje raspon od 0,6 do 8 eura po kvadratu, a JLS mogu odlučiti koliko će to naplaćivati unutar zadanog raspona. Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza za kuće za odmor za 2024. godinu, kaže ministar objašnjavajući da je ovo najjednostavnije i najlakše provedivo rješenje. Ako JLS nije imala ovaj porez u 2024., primjenjivat će se iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom, objasnio je.
Omogućuje se i zoniranje, odnosno različito porezno opterećenje po zonama. Zoniranjem će se više opteretiti vrjednije nekretnine na atraktivnijim lokacijama, kaže Primorac.
Porez se uvodi 1. siječnja 2025. Iznimno za ovu godinu, JLS će se omogućiti da odluku donesu do kraja veljače 2025. Prijelazno razdoblje postojat će kako bi se ispoštovala procedura. Nakon prve godine, odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću.
Ovaj porez trebao bi postati zajednički prihod države i JLS, 80 posto prihoda pripast će JLS, a 20 posto državnom proračunu.
Ministar naglašava i kako je bilo nužno transformirati porez na kuće za odmor. Kaže i kako je siguran da će ovi potezi rezultirati daljnjim rasterećenjem rada, prenosi N1. Sve lokalne jedinice sad će imati porez na nekretnine - porez na kuće za odmor nije bio obvezujući.
Primorac kaže kako se paušalni najam oporezuje u iznosu od 20 do cca 200 eura, a to utvrđuju JLS.
Prihod od turističkog najma
"To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno dva posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma", rekao je Primorac, dodajući da je većina JLS odlučila imati minimalne stopa poreza, a ovime ih Vlada želi potaknuti da povećaju porezno opterećenje kratkoročnog najma.
"To smo odlučili učiniti tako da se poveća donji prag iznosa za kratkoročni najam. Nemoguće je horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske".
Ministar je objasnio kako se ovom problemu pristupilo oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma. JLS se klasificiraju na temelju nekoliko kriterija i klasificira ih se prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti.
Trenutačno se dugoročni najam oporezuje tako da se na 70 posto najamnine odredi porezna stopa od 12 posto. Primorac naglašava kako je ambicija Vlade da sad u što većoj mjeri izjednači porezno opterećenje za dugoročni i kratkoročni najam. Indeks turističke razvijenosti podijeljen je u četiri kategorije pa bi se porez određivao sukladno i tom kriteriju. Smatra se da će se tako, kaže Primorac, barem ujednačiti oporezivanje dugoročnog i kratkoročnog najma.
Ponavlja kako za objekte u dugoročnom najmu nema poreza na nekretnine. Za kratkoročni najam bit će potrebno platiti porez, ali i turističke pristojbe i druga opterećenja pa će porezno opterećenje biti uglavnom izjednačeno.
Rasterećenje rada
Povećavaju se osobni odbitak s 550 na 600 eura, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Sad se prag diže na 60.000 eura. Povećavaju se i iznosi neoporezivih primitaka.
Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija JLS. Ministar kaže kako Vlada želi dodatno smanjiti gornje granice poreza na dohodak čime želi motivirati JLS da smanji opterećenje rada i prihvati druge izvore poreznih prihoda.
Općine i gradovi morat će donijeti odluke o visini poreza i objaviti ih u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kad će JLS donijeti odluku.
"Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenja rada u EU-u", rekao je Primorac govoreći o usporedbama s drugim članicama Europske unije.
"Ovo je važan iskorak koji predlažemo u makroekonomskim i geoekonomskim okvirima", izjavio je Primorac dodajući da su tržišta rada prenapregnuta. Brojne države donose mjere kojima nastoje potaknuti doseljavanje stranih radnika, kaže Primorac navodeći primjer Slovenije. Vlada je zbog toga smatrala da je nužan iskorak u poreznom sustavu kojim bi se iseljenike i njihove potomke motiviralo na povratak.
Poticanje povratka hrvatskih državljana
"Smatrali smo da mjerom oslobađanja od poreza na dohodak možemo pridonijeti njihovoj odluci o povratku u Hrvatsku", rekao je. Podsjetio je da već sad postoji takva mjera za mlade te da je koristi velik broj onih koji nisu hrvatski državljani.
"Smatrali smo da je to nužno proširiti na sve naše iseljenike i njihove potomke", kaže Primorac, pojašnjavajući da će oni, koji su minimalno dvije godine boravili u inozemstvu pa se odlučili vratiti u RH, pet godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.
U Vladi vjeruju da će ovom mjerom potaknuti ljude na povratak.
Poslodavci u RH od 2015. imaju subvenciju kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno za osiguranike mlađe od 30 godina.
"To je propušteni prihod HZZO-a koji se financira sredstvima iz proračuna, a predstavlja korist isključivo poslodavcima. Mlada osoba zbog ovog oslobođenja nema ništa veću plaću, to utječe samo na smanjenje troškova samo poslodavca. Odlučili smo se na ukidanje ove mjere jer je situacija na tržištu rada znatno drugačija nego što je bila prije deset godina", objasnio je Primorac.
"Subvencionirati toliki sustav na takav način postaje malo upitno", kaže ministar. Dodaje kako je broj poslodavaca koji koriste ovu mjeru od 2015. do 2023. značajno povećan. To je 385 milijuna eura u 2023., navodi.
Digitalizacija i administrativno rasterećenje
"Bitno je istaknuti da ukidanje ove mjere neće značiti da će od 1. siječnja svi koji koriste ovu mjeru ostati bez nje. Oni će ju moći koristiti do isteka pete godine. Od 1. siječnja to pravo više neće vrijediti za nove zaposlenike. Na snazi ostaje oslobođenje od obveze doprinosa za radnika koji se prvi put zapošljava i vrijedit će godinu dana", rekao je i naglasio kako je ovo mjera kojom se pomaže poslodavcu, a ne mladoj osobi koju se zapošljava.
Pojasnio je da mladi imaju koristi od povrata poreza na dohodak koji ne plaćaju mladi do 25 godina starosti.
Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se na 50.000 eura od 1. siječnja. Dosad je bio 40.000. Primorac kaže da će RH povećanjem ovog praga biti među članicama EU-a s najvišim iznosom praga za ulazak u sustav PDV-a. Naglasio je kako je PDV za poduzetnike neutralan, a ova mjera uglavnom predstavlja administrativno rasterećenje.
Uvodi se obveza izdavanja računa za kioske koji dosad nisu bili obveznici fiskalizacije, prenosi N1.
Šire se odredbe o mjerama zabrane nelegalnih djelatnosti, što se prije svega odnosi na igre na sreću. Omogućava se blokada financijskih transakcija prema ilegalnim priređivačima igara za sreću. Primorac pojašnjava kako su ove usluge dosad, putem internetskih stranica, bile dostupne i korisnicima u Hrvatskoj, a nada se da će se zabranom transakcija postići cilj da se ovo onemogući, piše Jutarnji list.
