„S današnjim danom otvoreno je gradilište obnove zadarske rive”, obznanio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić na početnoj konferenciji projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”, koja je održana jutros u dvorištu Doma Zadarske županije.
Projekt se sastoji od tri faze: sanacije obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV. u duljini od 905,82 metara te širini od 5,0 do 5,6 metara, rekonstrukcije i dogradnje postojećeg gata u dužini od 15 metara, čime se vraća u povijesne dimenzije te rekonstrukcije zaobalnog dijela Liburnske obale, u duljini od 600 m i širini od 5 m.
„Moram zahvaliti našem gostu, državnom tajniku Josipu Bilaveru, inicijatoru ove lijepe priče koja za nas Zadrane puno znači, ne toliko materijalno koliko emotivno. Nastojat ćemo sa svim sudionicima radove provesti što blaže, kako bismo što manje ometali turiste i građane koji žive na Poluotoku. Bit će to tehnički zahtjevno, s obzirom na skučen prostor, ali nadam se da će svi građani i turisti imati puno razumijevanja za radove jer ovo je milenijski projekt za nas Zadrane“, rekao je Škifić.
Po provedenom postupku javne nabave, odabrana je ponuda Zajednice ponuditelja Adriaing d.o.o. sa sjedištem u Kopru, Republika Slovenija i Adriaing d.o.o. Buje, u iznosu od 47.798.253,94 kuna bez PDV-a te s rokom dovršetka radova od 27 mjeseci. Zbog potreba gradilišta, koje je otvoreno uz zgradu Sveučilišta u Zadru, prometna regulacija u dijelu ulica Mihovila Pavlinovića, Ruđera Boškovića i Ante Kuzmanića bit će na snazi do 1. studenog ove godine.
Zbog obvezujućih EU rokova, radovi su morali početi usred turističke sezone no Bilaver umiruje građane.
„Neće biti klasičnih velikih radova dok je turistička sezona. Toga se ne treba bojati jer svima nam je stalo do toga da sezona potraje što dulje i da turisti uživaju u gradu. Nakon toga radovi će se zahuktati. Sinoć, na spajanju zadnjeg elementa konstrukcije Pelješkog mosta, cijela Hrvatska je bila sretna i ponosna. Kao što je predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao kako je to hrvatski projekt, ja bih rekao da obnova rive treba biti zadarski projekt. Vjerujem da su oni koji su bili protiv toga sada uvidjeli kako smo na dobrom putu i da je ovo bilo nužno. Nadam se da ćemo, nakon što riva bude gotova, svi skupa biti ovdje bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali ili tko je inicirao ili podržao projekt. Svi skupa moramo biti ponosni na to jer ćemo imati umiveno lice cijelog Poluotoka“, poručio je Bilaver, kojemu je ovo osobno najdraži među 22 projekta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja nazivaju velikom renesansom na hrvatskoj obali.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić istaknuo je kako se ovim projektom uređuje obala oko čitavog grada, duplo duža od uređene šetnice na gradskim bedemima.
„Pored obnovljene šetnice na rivi, ne zaboravimo kako ćemo uređenjem Liburnske obale dobiti vrhunsku lučku infrastrukturu. Nakon nevere koja se dogodila 2018. godine, najavili smo rekonstrukciju i u dogovoru s resornim ministarstvom krenuli u pripreme. Imali smo gotove projekte, troškovnike, dozvole, ali postupci koji slijede do samog početka radova imaju svoj slijed i trajanje. Ipak, imamo znanje i iskustvo u pripremi EU projekta više nego ijedan grad u Hrvatskoj, a imamo i vrhunsku suradnju s Vladom čija se učinkovitost i sposobnost pokazuje i u ovom projektu. Za kraj, dvije rečenice koje ponavljam zadnjih godina - budimo strpljivi i tolerantni prema radovima koji slijede. Čitav je grad veliko gradilište: aglomeracija, Tuđmanova, uskoro križanje na zaobilaznici i sad obalni pojas oko Poluotoka. Završit će i ti radovi, a riva će nam opet zablistati, poručio je gradonačelnik Dukić.
Značaj projekta istaknuo je i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i župan Zadarske županije Božidar Longin.
“Ovo je važan i povijesan trenutak. Riva je srce i žila kucavica gradova na moru i mjesto na kojem se sve događa – od šetnji do prvih ljubavi. Izvođačima želim da odrade kvalitetan i dobar posao, a nama svima puno radosti i veselja na obnovljenoj rivi i mulu”, poručio je Longin.
Ukupna vrijednost projekta je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.