StoryEditorOCM
KalelargaDOSTA JUŽINE

Dugoročna prognoza: kakvo nas vrijeme očekuje u ostatku siječnja, pa potom u veljači i ožujku? AccuWeather prognozira neka iznenađenja u Hrvatskoj

Piše Zadarski.hr
8. siječnja 2021. - 18:39

Šta je - je, dosadila je ova kiša i bogu i vragu, pa čak i ljudima koji vole južinu.

Zapravo prave bure gotovo da nije niti bilo ove zime. Zato tako optimistično i sunčano glasi tromjesečna prognoza američkog Accuweathera, koliko god bila nepouzdana na dulje razdoblje.

image
Nikola Vilic/Cropix

Amerikanci kažu da će nam prevrtljivo vrijeme trajati do kraja mjeseca, a kiše će opet biti najviše od 19. do 21.siječnja, i na samom kraju mjeseca. Velike zime nema, temperatura će se vrtjeti oko 10 stupnjeva. Možda bi se ubuduće ovaj mjesec umjesto siječanj trebao zvati kišanj.

image
AW
image
AW

A onda dolazi veljača koja neće biti prevrtnjača, jer će samo za vikend 13. i 14. veljače biti poneka kapljica, a sve ostalo, cijeli mjesec, suho i sunčano s temepraturom koja će povremeno dostići i 13 stupnjeva. I veljači bi trebalo promijenit ime, recimo u sunčana.

U ožujku nam stvarno stiže proljeće. Kiše ni blizu, ali sunčano će vrijeme pratiti i visoka temperaturom do 17 stupnjeva Celzijevih. Tko nije okopao i izrezao masline, ne znam kad će? Zadnji mu je trenutak, jer je već i ožujak zreo da ga se preimenuje u topljak.

image
Nikola Vilic/Cropix

I sad baš daleka prognoza za polovicu travnja tvrdi kako će se i u tom mjesecu nastaviti toplo i suho, opet s vrućinom od 17 stupnjeva. Kratki rukavi, i gotovo.

A kad će zima? Ako je suditi prema najnovijim podacima europske Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), što smo se nazimili - nazimili smo se.

Stvar je s podacima potpuno jasna. prošla je 2020. godina izjednačena s prethodno najtoplijom u povijesti 2016. godinom, te je to ujedno već šesta (!!!) u nizu izuzetno toplih godina počevši od 2015. godine, što ovo desetljeće čini najtoplijim zabilježenim ikada.

image
Ante Čizmić/Cropix

I Europa je zabilježila svoju najtopliju godinu, 0.4 stupnja Celzijeva topliju od 2019., koja je bila dotadašnji rekorder. Najtoplija europska godina je za čak 1,6 stupnjeva iznad referentnog razdoblja 1981-2010., a s obzirom da se efekt staklenika ne zaustavlja - ne piše nam se dobro.

No, to ionako nije briga one koji bi taj trend mogli i trebali zaustaviti. Pitanje je ima li više uopće i vremena...

Oprezno s dugorčnim prognozama

Dr. sc. Nataša Strelec Mahović nam je već prije objasnila kako matematički modeli i jednadžbe zaista djeluju, primjerice kod poznatog američkog servisa AcuWeather koji daje prognoze čak i za dva mjeseca.

– Prognoze tvrtke AccuWeather rezultat su izračuna numeričkog modela za prognozu vremena. Svaki numerički model za prognozu vremena može dati rezultat za cijeli svijet, za više tjedana unaprijed, ovisno o tome s koliko računalnog kapaciteta raspolaže za takve izračune. Međutim, kod takvih, tzv. determinističkih modela, a upravo su takvi podloga rezultatima koje vidite na stranicama AcuWeathera, točnost nakon sedmog dana pada u prosjeku ispod 70 posto, a nakon 10 dana manja je od 40 posto.

Upravo zbog toga nacionalne meteorološke službe, u koje spada i DHMZ, ne temelje prognoze samo na determinističkom izračunu, nego koriste probabilističke, odnosno tzv. ansambl prognoze. Kod takvih prognoza rezultat za svaki pojedini termin dobiva se na temelju više izračuna modela s malo promijenjenim početnim uvjetima. Na taj se način, osim vrijednosti pojedinih meteoroloških parametara za neki termin, dobiva i vjerojatnost ostvarenja prognoze, odnosno dobiva se uvid u mogući rasap rješenja.

Postoje situacije (stabilne) u kojima je atmosfera lako “prognozljiva” pa će rasap rješenja, na primjer, za deseti dan biti mali, odnosno prognoza će i za 10 ili čak 15 dana biti poprilično točna. S druge strane, u nestabilnim situacijama rasap već nakon trećeg dana postaje tako velik da je prognoza vrlo neizvjesna – objašnjavala nam je gospođa Strelec, dalje navodeći da su svi numerički modeli za prognozu vremena zapravo skup parcijalnih diferencijalnih jednadžbi koje opisuju promjene atmosferskih parametara u vremenu i prostoru.

23. studeni 2024 05:40