Sudac Trgovačkog suda u Zadru Tomislav Jurlina odbacio je tužbu koju je jedan od nositelja projekata sunčanih elektrana podignuo protiv države i Hrvatske pošte. Tvrtka ‘Moje sunce‘ iz Skradina tužila ih je zbog počinjenih nepravilnosti i nezakonitosti prilikom odlučivanja o redoslijedu prihvaćanja podnesenih zahtjeva i dodjeli ugovora o otkupu električne energije. U tužbi traži iznos od 20.338.040,00 kuna za izmaklu zaradu.
Trgovački sud u Zadru tu je tužbu odbacio utvrdivši da rješenja za sklapanje ugovora o otkupu električne energije, nisu bila nezakonita i nepravilna.
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. iz Zagreba (HROTE) na kojeg je država prenijela javne ovlasti, na svojim internetskim stranicama je, naime, u prosincu 2013. pozvao nositelje projekata sunčanih elektrana na podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije.
U natječajnim uvjetima je određeno da se zahtjevi podnose osobno HROTE-u, preporučenom poštom ili ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, s tim da se vrijeme predaje preporučene pošiljke ima smatrati vremenom predaje HROTE-u. Izričito je propisano da će se zahtjevi za otkup električne energije za 2014. primati do 1. siječnja 2014., a HROTE će zahtjeve rješavati prema redoslijedu prema kojemu su predani, neovisno o načinu predaje.
Tvrtka ‘Moje sunce‘ je uredno podnijela 34 zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije, te ih 1. siječnja 2014. predala u pošti na Graničnom prijelazu Bajakovo u 7.11.01 sati. HROTE je, međutim, svojim rješenjima od 20. listopada 2014. odbio zahtjeve te tvrtke s obrazloženjem da su podneseni nakon što je već bila ispunjena propisana kvota od 2MW.
‘Moje sunce‘ obrazlaže kako je iz povratnice bilo vidljivo kako je netko naknadno prekrižio stvarni broj preporučene pošiljke koju su predali, te iznad dopisao broj paketa. Također je na istoj povratnici prekriženo i da se radi o preporučenoj pošiljci. Iz toga je, kako su naveli, bilo razvidno da je u pošti na Bajakovu došlo do manipulacije s vremenom zaprimanja i načinom slanja pošiljke, zbog čega su podnijeli kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene isprave.
Pojasnili su kako je djelatnik Hrvatske pošte Marinko Galić pred Općinskom sudom u Zagrebu i pravomoćno osuđen zbog činjenice da je zaprimio dva paketa zahtjeva za sklapanje ugovora izvan poštanskog ureda, nakon čega je te zahtjeve, iako se nije radilo o preporučenim pošiljkama, evidentirao kao prvo zaprimljene i proslijedio ih HROTE-u.
Sud je, međutim, u postupku zaključio da je kvota dosegnuta u 7:04:36 sati, 1. siječnja 2014., prije nego je zaprimljen zahtjev tužitelja, čak i kada bi se prihvatila njegova tvrdnja o vremenu predaje zahtjeva na graničnom prijelazu Bajakovo.
- Prema navedenoj odredbi, RH odgovara po načelu uzročnosti, a ne po načelu krivnje. Uporište za takvo shvaćanje proizlazi iz primarne i neposredne odgovornosti države za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave, a što predstavlja poseban izraz načela vladavine prava - navodi se u dijelu presude.
U svom odgovoru na tužbu U Hrvatskoj pošti su istaknuli kako su u cijelosti postupali u skladu sa Zakonom o poštanskim uslugama, te da je tvrtka svoj zahtjev predala u paketu težem od dva kilograma koji se ne može smatrati preporučenom pošiljkom. Zbog toga je prvotno zaprimljen zahtjev kao preporučena pošiljka storniran i naknadno poslan kao paket.
U odnosu na postupanje svojih zaposlenika, ukazali su da je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru odbacilo kaznenu prijavu, a da je zaposlenik pošte u Branimirovoj u Zagrebu osuđen za postupanje koje nije u njegovom opisu poslova i radnih zadataka utvrđeno pravilnikom o sistematizaciji za radno mjesto operater II na kojem je radio Galić, pa se ne radi o postupanju zaposlenika za koje odgovara poslodavac.
Posebno ukazuju da je u tom postupku utvrđeno da je Marinko Galić spornu pošiljku drugog ponuditelja zaprimio izvan radnog vremena poštanskog ureda, pa da i to predstavlja činjenicu na kojoj se temelji zaključak da za takvo postupanje ne može odgovarati Hrvatska pošta kao poslodavac!