Koji je uzrok pukotine između obalnog zida i kamenog nogostupa u uvali Jazine od zgrade Peglica prema nedavno obnovljenom dijelu obale? - pitanje je to na koje odgovore traži javnost, ali i Županijska lučka uprava koja je nadležna za taj dio luke.
Nakon što smo otkrili da se na dijelu obnovljene rive u uvali Jazine pojavila pukotina i o tome obavijestili nadležne, pokušava se utvrditi koji je njen uzrok. Radi li se o "kozmetičkim" razlozima ispucanih fuga ili je stvar ozbiljnija – potonuće obalnog zida u morski mulj?
To pitanje muči i ravnatelja Županijske lučke uprave Davora Škibolu koji je angažirao specijaliziranu splitsku tvrtku Obala d.o.o. da otkrije koji je uzrok pukotine u Jazinama.
- Uputili smo tvrtki Obala d.o.o. nalog da ispitaju uzrok pukotine i kad budemo imali to mišljenje, moći ćemo više znati o čemu se radi. Ta tvrtka godinama radi pomorske radove i projektira ih, tako da su verificirani dati svoje mišljenje o ovome. Teško je ovako napamet reći o čemu se radi, bilo bi neozbiljno sad tu nešto nabacivati. Treba ispitati zbog čega je to došlo, je li samo površinsko ili je nešto ozbiljnije. To je rađeno 2004. godine, investitor je bio Obala i lučice, a to još nije tada bilo pod Županijskom lučkom upravom. Trebalo bi pitati Obalu i lučice ili Grad Zadar jer je to gradska firma, ali mislim da je izvođač radova bio Pomgrad. Nemam tu dokumentaciju pa mi je teško reći, ali sigurno je da su Obale i lučice vodile taj posao – kazao je Škibola.
Edo Duka, direktor Obala i lučica rekao je da se pokušao vratiti dokumentacijom "u prošlost" kako bi otkrio tko je radio prvu fazu uređenja obalnog zida uvale Jazine na kojemu se pojavila pukotina.
- Da, Obale i lučice su u to vrijeme to radile, odnosno bile su uključene. Ali tada ja nisam bio direktor, pa ne znam koliko su bile uključene i u kolikoj mjeri. Uvidom u arhivu odgovorit ćemo vam kvalitetnije – kazao je Duka, dodajući da je istu stvar od njih zatražio i ravnatelj ŽLU Davor Škibola.
Prema informacijama koje smo pronašli na službenim stranicama Grada Zadra, 4. veljače 2004. godine započeli su radovi na uredenju Obale kralja Tomislava, koji uključuju rekonstrukciju tog dijela gradske luke, a prema planu bi trebali biti dovršeni do početka tadašnje turističke sezone. Riječ je o uredenju 155 metara rive, kojim će vlasnici brodica dobiti puno kvalitetnije i sigurnije vezove, ostali građani estetski prihvatljiviju rivu i šetalište, a poradit će se i na kvaliteti prometnice koja vodi u samo središte grada.
Radove vrijedne 3,98 milijuna kuna preko svog poduzeća Obala i lučice financirao je Grad Zadar, a izvodio ih je zadarski Tankerkomerc, zajedno sa svojim partnerom splitskim Pomgradom.
Preostalih stotinjak metara rive, dakle istočni dio uz spomenik Krešimiru Čosiću, uredit će se u drugoj fazi rekonstrukcije, nakon čega će glavni ulaz na Poluotok dobiti na svojoj ljepoti i funkcionalnosti – stoji u informaciji Gradske uprave iz 2004. godine.
Čišćenje nedavno uređenog dijela obale uvale Jazine od crnila na mramornim pločama primiče se kraju. Sve je oprano, očišćeno i premazano zaštitnim slojem, postavljeni su i stupići oštećeni u prometnoj nezgodi, tako da je taj dio posla pri kraju. Popločavanje je obavila tvrtka Galiot i kamen se tada bijelio, ali je poslije, pretpostavlja se zbog asfaltiranja, površina potamnila, pa je Županijska lučka uprava ugovorila dodatni psoaio čišćenja kamena.
- To je očišćeno i nadam se da smo sad riješili problem. Čišćenje i postavljanje stupića koštalo je 26 tisuća kuna s PDV-om, s tim što je samo čišćenje koštalo oko 17 tisuća kuna – rekao je Škibola. Na pitanje hoće li se morati čistiti kameno popločanje koje je također potamnilo ispod bedema kod Ribarnice, kazao je kako taj dio popločanja nije u njihovoj nadležnosti već Grada Zadra.
- To je očišćeno i nadam se da smo sad riješili problem. Čišćenje i postavljanje stupića koštalo je 26 tisuća kuna s PDV-om, s tim što je samo čišćenje koštalo oko 17 tisuća kuna – rekao je Škibola. Na pitanje hoće li se morati čistiti kameno popločanje koje je također potamnilo ispod bedema kod Ribarnice, kazao je kako taj dio popločanja nije u njihovoj nadležnosti već Grada Zadra.