Nakon odlaska na groblja za Dan mrtvih, ove godine može se ravno na plažu i u more. To se zbilja rijetko doživjelo u Dalmaciji. Odvažnih i upornih kupača koji su se kupali sve do Nove godine bilo je, doduše, oduvijek, ali ne baš ovoliko koliko ih je ovih dana. Zanimljivo je da će, kako stvari stoje, kupanje u moru biti sasvim ugodno i u studenome.
Jer prema nekim dugoročnim, što ujedno znači i malo pouzdanim, prognozama, sve do polovine jedanaestog mjeseca more će zadržati visoke temperature.
Ovih dana je ono uz obalu od 19 do 21 stupanj, što je sasvim dovoljno za ugodno kupanje. Dr. sc. Slavko Radilović, dežurni prognostičar Državnoga hidrometeorološkog zavoda u Splitu, kaže da će tako 24 do 25 stupnjeva u zraku, a u zaobalju i koji stupanj više, ostati i iduća dva dana. U srijedu već u poslijepodnevnim satima počinje jugo.
Ove godine cijela Europa zainteresirana je više nego obično za prognozu s obzirom na cijene energenata pa svaka vijest o sporom dolasku zime i neobično toplim danima ohrabruje. A zapravo bi nas trebalo upravo žalostiti jer to je, podsjećaju stručnjaci, izravna posljedica klimatskih promjena, što će imati posljedice na prirodu, bilje i hranu.
"Čoviče, obra san ono malo suvih maslina i iša se okupat, nikad to nisan doživija", javlja nam jedan otočanin. Za koju godinu to bi nam se moglo dogoditi i dok se bere rašćika oko Božića, i to nepromrzla.
Ovih dana je, naime, i Služba za klimatske promjene Copernicus, koja izrađuje sezonske prognoze za Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), predvidjela vrlo blage temperature i u studenome. Kako javljaju, "aktualne prognoze ukazuju na topliju zimu nego što je to uobičajeno pa će i cijela zima biti općenito toplija u Europi nego inače".
Veća hladnoća očekuje se tek u prosincu. Meteorolozi AccuWeathera prognozirali su koji će dijelovi kontinenta imati najjaču zimu, kao i to koja bi područja mogla biti pošteđena najgorih vremenskih prilika. Kažu kako postoje naznake da će na jugu Europe ove zime biti oluja, naročito na lokacijama u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj, Italiji i Balkanu. Ipak, ne očekuje se da bi te oluje bile tolike da uklone posljedice jakih suša. Kako se predviđa, moguće je da će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi ovako niska razina vode.
Sve u svemu, nas u Dalmaciji ovih dana očekuju magle uz obalu i ponegdje na otocima, ali sve do druge polovine ovog tjedna i natprosječno toplo.
– Zadnji dani su vjerojatno posljedica globalnog zatopljenja pa se visoke temperature iz godine u godinu prolongiraju na rujan i listopad, tako da ni ove vremenske prilike zadnjih dana nisu čudne. Temperatura mora je do 22 stupnja jer nema vjetra, a kako temperature zraka dosežu i do 26 stupnjeva, more se ne može ni ohladiti. Anticiklonalno polje posljednjih desetak dana stvara česte magle, vidjeli ste ove oko Zadra. Još dva dana bit će tiho s eventualno slabim sjeverozapadnjakom. Kad nema vjetra, nema što ni donijeti hladan zrak. Ako zapuše bura, koja s kontinenta najčešće u ovo doba donosi hladan zrak, tek tada će se i more ohladiti. Imamo najave promjene vremena koja bi mogla ići na kišu jer jugo će od srijede poslijepodne na četvrtak jačati – kaže splitski prognostičar.
Dodaje kako vjerojatnost za točnu prognozu pada već nakon tri dana. Listopad se, kaže, ove godine potpuno uklapa u desetogodišnje razdoblje globalnog zatopljenja.