Tradicionalan način proizvodnje star preko 1500 godina, stari alati i ljudska ruka, izostanak mehanizacije i aditiva, suživot sa biljnim i životinjskim svijetom (čak i ružičastim pticama plamencima), sinergija bure, Velebita i ninskog blata ovoj morskoj soli daju etiketu “bio“, čine je posebnijom od druge, a kažu mnogi turisti – ukusnijom i slanijom.
Godišnje se u Ninu na točno 50 hektara površine proizvede četiri tisuća tona obične soli i 10 tona cvjeta soli koji se s površine pokupi mikronskim sitima.
- Američki turisti često nam kažu kako su ti brojevi dosta maleni, kako ne razmišljamo o biznisu. A upravo je to odlika ove solane, ona je potpuno prirodna, kazala nam je Helena Surić Vulinović koja radi kao vodič. Sve to, i mnogo više o Solani Nin saznali smo pri posjetu u sklopu zadarskog Tuna, Sushi & Wine Festivala koji se ove godine proširio čitavom županijom, prezentirajući tako njene najbolje darove.
Unatoč teškoj šteti od 1,5 milijuna kuna pretrpljenoj u poplavi 11. rujna, solana je uspjela stati na noge, a njenih 20-ak zaposlenika priprema se za novu sezonu koja kreće u svibnju. Nadaju se da će uspjeti dostići bogatih četiri do pet dvotjednih ciklusa proizvodnje.
- Bilo je bolno, ali nakon mjesec i pol dana krenuli smo u rad, podigli smo ponovno Muzej soli na noge. Krećemo ponovno još jači jer baš takvi smo i postali nakon što smo se uzdigli iz vode, rekla nam je Helena i provela nas samom solanom. U srcu ljetne sezone, temperatura na ovim bazenima soli dostiže i 60 stupnjeva Celzijevih, a kako sol isključivo kupe ljudi a ne strojevi, prilično je teško pronaći 10-ak radnika za taj iznimno težak posao.
Posebnost Ninske soli prepoznali su i u Kraljevskim Vinogradima u Petrčanima, a njihovu dugogodišnju suradnju naglasio je direktor vinograda Zoran Pantalon i najavio kako im je uskoro u planu na tržište izbaciti vino koje sadržava cvijet ninske soli. Ovi vinogradi mogu se pohvaliti još jednom inovativnošću, a ta je da jedini u Hrvatskoj za zatvaranje vinskih boca koriste kristalne čepove naziva Vino Lok. Otvaranje butelje vina bez vadičepa, izbjegavanje štetnih posljedica zatvaranja plutom, 100 posto brtvljenje bez zraka, samo su neke od prednosti ovog sustava.
Uz vina Kraljevskih vinograda (Rose Scuro, Pošip Prestige, Crljenak i Muškat), nepca prisutnih u konobi u Petrčanima počastio je i David Skoko. Jedan od ponajboljih hrvatskih chefova, pripremio je tunu, trlju i cipla na nešto drugačije načine.
- Sjajno se sljubljuje lokalna riba s lokalnim vinima. Imao sam čast ove dane u sklopu Tuna, Sushi & Wine Festivala odraditi nekoliko radionica za zadarske profesionalne kuhare i mogu vam reći da nema straha za lokalnu gastronomiju, ima jako puno ljudi osebujnog stila. Sada za vas radim jednu jednostavnu, jeftinu ribu trlju, a poslužit ću je zajedno sa ciplom posutim mješavinom soli, šećera, kopra, dimljenom paprikom i prahom od cikle, opisao je tako tek jedan od ukusnih slijedova chef Skoko i nastavio nizati tanjure maštovitih zalogaja...
U fotogaleriji pogledajte njegova fotogenična i još ukusnija jela!
