Zaigrati u popularnom kvizu “Tko želi biti milijunaš” nije jedini način da se domognemo milijun kuna. Izračunali smo koliko treba ulagati svake godine da se taj cilj ostvari do 65. godine, odnosno do zasluženog odlaska u mirovinu, uz konzervativni pristup ulaganju i prosječni godišnji prinos od šest posto, koliki su otprilike na godišnjoj razini ostvarivali mirovinski fondovi u posljednjih 14 godina, piše Jutarnji list.
Ako smo ambiciozni i počnemo investirati sa 20 godina te predano svaki dan na stranu stavimo 13 kuna, u trenutku odlaska u starosnu mirovinu sa 65 godina moći ćemo se pohvaliti da smo milijunaši. Stoga kada se nađete na kavi, dobro razmislite što vam se više isplati - popiti kavu ili štedjeti za budućnost. Ipak, paziti svaki dan na svaku kunu može biti veoma naporno i veliko odricanje tijekom niza godina. Stoga bi bilo dobro pronaći najbolji model izdržljive financijske konstrukcije za sebe, jer se u ranim godinama mnogi još školuju, a neki traže prvo radno mjesto.
Članovi kluba
Općenito, isplati se početi ulagati što ranije, čak i ako ne namjeravamo biti članovi kluba sedam znamenki. Ljudi koji su osnovali obitelj, imaju siguran posao i navršili su 30 godina, mogu se dobro obogatiti, ali i ostaviti tu ušteđevinu za svoju djecu. Tako će sa samo 1000 kuna ulaganja godišnje dobiti više od 111 tisuća kuna, odnosno 76 tisuća kuna nakon što se oduzme 35.000 kuna koje smo uložiti tijekom godina.
Ako ste u četrdesetima, morat će te izdvajati oko dvije tisuće kuna mjesečno, a ako ste se tek sa 50 godina sjetili da bi vam treba neki pričuvni plan za mirovinu, to će vas stajati 3580 kuna, što si ne može svatko priuštiti. No, ne očajavajte. Ako ulažete 1000 kuna godišnje, odnosno 83 kune mjesečno, u nešto gdje ćete dobivati prinos od šest posto godišnje, do 65. ćete imati i više od 20.000 kuna za lijepo putovanje.
Prinos od šest posto godišnje ne može se dobiti na oročenu štednju u bankama jer je situacija na financijskim tržištima trenutno takva. Problem je i što nam novac, ako se nešto nepredviđeno dogodi, treba odmah. Osim toga, nema svatko vremena ni znanja da svakodnevno prati što se događa s kamatama i prinosima na tržištu. Stoga je bolje angažirati profesionalce (investicijske savjetnike) ili novac uložiti u investicijske fondove. Pritom trebamo pripaziti na vrstu i visinu naknada koje naplaćuju, odnosno koliko će nam uzeti pri ulasku i izlasku iz fonda.
Lani su najveći prinos - iznad 20 posto - među dioničkim fondovima imali kunski fondovi KD Locusta - Victoria, Nova Europa i Energija. No, i ovaj put valja ponoviti da prinos ostvaren jedne godine nije pokazatelj za iduće godine. U posljednje tri godine dionički fond s najvećim prinosom bio je kunski Capital Breeder, i to s čak 18,9 posto prosječnog godišnjeg prinosa. Ostali dionički fondovi s visokim prinosom su Allianz Equity i HPB Dionički, s prinosima većim od deset posto godišnje. No, što je veći prinos, uglavnom je veći i rizik kojem se izlažemo.
Performase fondova
Iza mješovitih fondova, koji imaju dionice i obveznice u portfelju, također je profitabilna godina. Najveći prinos, od 13 posto, zabilježio je HPB Global. Obveznički su, pak, fondovi imali do 6 posto prinosa, pa ako nam je sigurnost novca važnija, morat ćemo prilagoditi snove da budemo milijunaši.
Osim toga, u kategoriji obveznih mirovinskih fondova prošle su godine dominirali fondovi Erste Plavi - u kategoriji A s prinosm od 13,6 posto, u kategoriji B sa 8,07 posto, a u kategoriji C sa 8,59 posto prinosa. Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova najunosniji je fond bio Erste Plavi Expert, ostvarivši članovima prinos od 11 posto, a sliedi ga AZ Benefit s prinosom od 7,72 posto.
Dobra godina
Također, i dionički indeksi pokazuju dobru godinu na tržištu kapitala zbog ubrzanja rasta domaćeg gospodarstva i rekordne turističke sezone. Indeks Crobex, glavni pokazatelj kretanja cijena dionica na Zagrebačkoj burzi, skočio je 18,05 posto, na 1994 boda, a Crobex 10 za 17,1 posto, na 1158 bodova, što je njihov prvi rast u posljednje tri godine. Najbolje su prošli investitori u turističke dionice, i to s prosječnim prinosom od čak 27,86 posto. No, zadovoljni su bili i ulagači u industriju i transport, sektore koji su donijeli prosječne prinose od 23,61 i 21,11%. Obveznički indeks Crobis 2016. završio je s rastom od 3,56%, piše Jutarnji list.