Turistička sezona se zahuktala, a mnogi još nisu sigurni hoće li je i na koji način uspjeti odraditi zbog nedovoljnog broja radnika s kojima raspolažu. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca dovijaju se kako riješiti ovaj problem. Ne radi se više samo o nedaćama koje su sezonske naravi i regionalno su ograničene na Istru ili Dalmaciju u špici ljeta, već su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama tijekom cijele godine.
Ide se toliko daleko s prijedlozima da čak postoje ideje da se iz javnog sektora pedeset tisuća ljudi prebaci u privatni, no s obzirom na Zakon o radu i kolektivne ugovore koji štite zaposlenike koji primaju plaću iz proračuna, takvo što za sada nije realno.
Porezna evazija
Zato se u Radnoj skupini Hrvatske udruge poslodavaca priprema porezna reforma, koja bi, po predlagačima, povećala konkurentnost hrvatskog tržišta rada, a što bi u konačnici zaustavilo odlijev radnika u bogate zemlje Europske unije, ali i privuklo nove koji nedostaju.
Evidentno je da Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove. Osnovni razlog su, upozoravaju u HUP-u, visoka opterećenja na plaće koja predstavljaju ogroman teret za poslodavce i onemogućuju značajan rast prihoda svim zaposlenicima, osobito onim visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce.
Ovakve mjere su neophodne upravo zbog zadržavanja stabilnosti sustava i povećavanja ukupnih prihoda proračuna. Zbog visokog opterećenja rada događa se porezna evazija, i to kroz isplate minimalnih plaća, kao i alternativne oblike prihodovanja. Ovo sve demotivira poslodavce i zaposlenike da sklapaju klasične ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Veća potrošnja
Promjene koje su "kuhaju" u HUP-u omogućile bi rast plaća svim radnicima, i to bez ikakve promjene postojećih ugovora o radu, neovisno o tome rade li u javnom ili privatnom sektoru. Mjere je nužno provesti u kratkom roku i isplanirati već na proračunu za 2023. godinu. Paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti 2026. – nikako ne 2030., zaključci su Radne skupine HUP-a.
Dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, kaže da je osnovni cilj povećanje neto dohotka svim zaposlenima, kao i povećanje ukupne zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru. Ti su ciljevi, tvrdi Tomić, ostvarivi kroz izmjene u kratkom i u srednjem roku. Izmjene u kratkom roku trebale bi biti provedene već tijekom ove godine, a uključivale bi porezno rasterećenje rada, i to povećanjem neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5000 kuna, smanjivanjem niže stope poreza na dohodak s 20 posto na 15 posto, kao i zadržavanjem više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30.000 na 50.000 kuna.
- Na taj bi se način zadržala progresivnost u sustavu, ali i omogućilo rasterećenje visokokvalificiranim radnicima 'u sredini' koji su nužni za unaprjeđenje ekonomske slike u cijelosti - pojasnila je Tomić.
Očekuje se da će predložene izmjene dovesti do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika te potaknuti potrošnju i prihode od PDV-a.
Tomić je naglasila kako intervencije u porezni sustav mogu imati samo ograničeni učinak, budući da više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća čine doprinosi. U HUP-u smatraju kako su izmjene sustava doprinosa nužne već u kratkom roku, i to smanjivanjem stope doprinosa za prvi mirovinski stup na 13 posto te smanjivanjem stope za zdravstveno osiguranje na 15 posto.
- Realno je očekivati da će predložene izmjene dovesti do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika te potaknuti potrošnju i prihode od PDV-a, o kojem ionako najviše ovisi državni proračun - dodala je.
Mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Prijedlog mini porezne reforme koju poslodavci kane predstaviti Vladi, sastojao bi se od sljedećeg: poreznog rasterećenja rada povećanjem neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5000 kuna uz povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka.
Dalje; traže smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto uz zadržavanje više stope poreza na dohodak od trideset posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje - s 30.000 na 50.000 kuna.
Na taj način bi se prvenstveno pomoglo visokokvalificiranim radnicima "u sredini" koji su nužni za unaprjeđenje gospodarstva u cijelosti.
Drugo i ne manje važno je, rasterećenje sustava doprinosa koji čine više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća.
Zato iz HUP-a predlažu smanjivanje stope doprinosa za MIO1 (1. stup) za 2 postotna boda sa sadašnjih 15 na 13 posto i smanjivanje stope za zdravstvo za 1,5 postotni bod na 15 posto uz limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.