Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu.
Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.
Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina.
Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku.
- Što je voda slanija, to nam je teže - rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.
Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije.
Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode.
- Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su 'autocestu' do mora - kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto.
- Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji 'guraju' slanu vodu prema gradu - dodao je.
Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka.
Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu.
- Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor - kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka.
- Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice - nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike.
Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi.
U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovo veći dio grada biti pod vodom.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.