Moglo bi se reći da je anketiranje zaposlenika hrvatskih bolnica o cijepljenju protiv koronavirusa gotovo završilo jer su neke ustanove svoje popise već poslale HZJZ-u, a manji broj će to učiniti početkom sljedećeg tjedna.
Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo prije desetak dana zatražio je od bolnica popis djelatnika koji se namjeravaju cijepiti kad cjepivo Pfizera i BioNTecha stigne u Hrvatsku ne bi li se znalo koliko koja ustanova treba doza cjepiva s obzirom na njegovu osjetljivost koja zahtijeva vrlo preciznu organizaciju cijepljenja.
Za cijepljenje se odlučilo između 30 i 60 posto zdravstvenih djelatnika, s tim da je u nekim bolnicama veći udjel liječnika, a u nekima medicinskih sestara. Najviše liječnika koji će se cijepiti kad cjepivo stigne je u KBC-u Sestre milosrdnice jer u toj ustanovi to namjerava učiniti čak 90 posto liječnika, a najmanje u Dječjoj bolnici u Klaićevoj, gdje je manje od polovice liječnika odlučilo cijepiti se.
Dodatna objašnjenja
U svakom slučaju, već na početku ovog anketiranja pokazalo se potrebnim produljiti rok za izjašnjavanje s tri na desetak dana jer su se u međuvremenu, nakon skromnih rezultata, ravnatelji bolnica odlučili na edukaciju - točnije, uz pomoć mailova i razgovora stigla su dodatna objašnjenja o tom novom cjepivu i to je na kraju ipak povećalo postotak onih koji će se cijepiti protiv covida-19.
Naime, podaci prikupljeni u prvih pet dana anketiranja bili su poprilično deprimirajući jer je u većini bolnica broj onih koji bi se cijepio bio manji od 50 posto. Ako se zna da je za kolektivni imunitet potrebno barem 70 posto cijepljenih, to bi značilo da ni u bolnicama ne možemo postići taj cilj, a da se o lošoj poruci građanima i ne govori.
Neki su ravnatelji na kraju zadovoljni odazivom svojih zaposlenika, drugi pak kažu da su očekivali "znatno bolji" odaziv, a treći tvrde da će se, kako cjepivo bude stizalo, broj zdravstvenih djelatnika koji se namjeravaju cijepiti ipak povećati. Zasad je slika takva da je, primjerice, 43 posto zaposlenih u KB-u Sveti Duh reklo da će se cijepiti, a od toga je 59 posto liječnika, 50 posto medicinskih sestara i 40 posto nezdravstvenih djelatnika.
U najvećoj hrvatskoj bolnici KBC-u Zagreb cijepilo bi se ukupno 45 posto svih zdravstvenih djelatnika. Prema podacima u KBC-u Split, nisu vodili odvojenu evidenciju pa je postotak onih koji se namjeravaju cijepiti 30 posto. Od 2000 anketiranih zaposlenika u KBC-u Rijeka, 418 ili 75 posto liječnika dalo je palac gore za cijepljenje, a cijepile bi se i 572 medicinske sestre, primalje i fizioterapeuti, kao i 110 nemedicinskih djelatnika.
U Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, koji bilježi rekord u prijavi liječnika, cijepilo bi se i 680 medicinskih sestara ili njih 45 posto.
- Zadovoljni smo odazivom jer još bi se cijepilo 29,7 posto ostalih zdravstvenih djelatnika te 300 ili 33,4 posto nezdravstvenih - kaže ravnatelj prof. dr. Mario Zovak.
Zbunjeni građani
- Odaziv na cijepljenje u Dječjoj bolnici u Klaićevoj je 50 posto, a odazvalo se više medicinskih sestara negoli liječnika - kaže ravnatelj prof. dr. Goran Roić.
Od 1200 zaposlenih u KB-u Merkur prijavilo se 395 zaposlenika, odnosno oko 35 posto, ali ravnatelj prof. dr. Mario Starešinić kaže da je 200 djelatnika preboljelo koronu pa bi uz taj postotak polovica zaposlenika bila zaštićena od covida-19. U najvećoj covid-bolnici u zemlji cijepilo bi se malo više od polovice djelatnika, odnosno 898 od 1550 anketiranih.
Na pitanje što je najviše zanimalo djelatnike vezano uz cjepivo, ravnatelji kažu da su to prije svega bile informacije o mogućim nuspojavama, kao i one vezane uz trajanje imuniteta.
Dapače, neki su organizirali i web "kružoke" s dodatnim informacijama o cjepivu. Ovo anketiranje govori da će za sve one koji organiziraju cijepljenje biti poprilično posla jer očito će trebati odgovoriti na brojna pitanja koja muče građane, a posebno ona vezana uz sigurnost i učinkovitost cjepiva.