O (ne)ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama Ustavni sud će raspravljati na sjednici zakazanoj za utorak, 7. veljače. Tu informaciju potvrdio nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, ne navodeći u kojem bi pravcu mogla ići konačna odluka, piše Jutarnji.
Iz HDZ-a istodobno dolaze informacije o najnovijoj mogućoj kombinaciji za izbore 2024. godine po kojoj bi premijer Andrej Plenković izvukao maksimum za HDZ i sebe osobno.
Riječ je o istodobnim izborima za Europski parlament i Sabor, pri čemu bi Plenković bio kandidat za obje institucije.
Neustavni izbori
U izjavi koju je Šeparović dao Jutarnjem listu potkraj prošle godine, kada je rekao da ne može zamisliti da bi se i idući izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru provodili po postojećem Zakonu jer bi bili neustavni, proizlazi da će se utvrditi neustavnost postojećeg uređenja izbornih jedinica.
Do sada je, naime, provedeno sedam izbornih ciklusa otkad je Ustavni sud upozorio na prevelika odstupanja u vrijednosti glasa birača između pojedinih jedinica, a prof. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu je izračunao da je na prošlim izborima HDZ dobio tri mandata više nego što bi ih osvojio da je u svakoj jedinici jednak broj birača, a to je prvi put utjecalo na sastavljanje Vlade.
Premijer i predsjednik HDZ-a već je najavio da će se u rujnu donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama, a koalicijskim je partnerima rekao da će izmjene biti minimalne. U Vladi se još nije počeo pripremati novi zakon, nego se čeka konačna odluka Ustavnog suda kako ne bi bilo dvojbe o tome kakve su intervencije nužne.
Plan je da se do ljetne stanke u radu Sabora provede prvo čitanje, a u rujnu drugo i izglasavanje novog zakona. Postoji mogućnost da se vrijednost glasa birača izjednači korekcijom broja zastupnika koji se biraju u pojedinim izbornim jedinicama, no to bi značilo da slavonske jedinice (IV i V) koje su doživjele najveću depopulaciju biraju tri zastupnika manje.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić tome se žestoko usprotivio, a neke informacije iz HDZ-a govore da bi se zbog toga išlo na pomicanje granica izbornih jedinica. U HDZ-u se, međutim, ozbiljno razmišlja o tajmingu izbora. Iduće godine trebaju se održati izbori za zastupnike u Europski parlament te za zastupnike u Hrvatskom saboru.
Europarlamentarni izbori moraju se održati koncem svibnja, a izbori za Sabor trebali bi se održati u srpnju. Moguće je, međutim, njihovo pomicanje, i to u rasponu od ožujka pa do rujna, a da oni i dalje budu u redovnom ustavnom roku. Neslužbene informacije iz HDZa govore kako se ozbiljno razmatra opcija da se izbori za Europski parlament i za Sabor održe istoga dana.
Uz ograde da je prerano govoriti o datumima jer nitko ne može predvidjeti što će se sve zbivati u idućih godinu dana, ipak se razmatraju prednosti održavanja obaju izbora istoga dana u svibnju. Građanima bi sigurno bilo jednostavnije jednom izaći na birališta, a stranke bi potrošile bitno manje novca kada bi vodile jednu kampanju za dvoje izbore.
Plenkovićeva odstupnica
U Državnom izbornom povjerenstvu kažu da je tehnički moguće izbore provesti u jednom danu unatoč tome što su različiti (zastupnike za Sabor bira se u deset izbornih jedinica, a europarlamentarce u jednoj izbornoj jedinici; različite su izborne komisije itd.), no možda bi bile potrebne manje zakonske izmjene. Najzanimljivija je informacija po kojoj bi Plenković istovremeno bio prvi na HDZ-ovoj listi za Sabor u I. izbornoj jedinici te prvi na listi kandidata za zastupnike u Europski parlament. Svojim bi imenom povukao obje liste i povećao HDZ-ov uspjeh, a sebi osigurao odstupnicu za Bruxelles.