Ministar financija Zdravko Marić bio je brutalno iskren. Koliko god hvalio odlične prihode – koji su u drugom tromjesečju katapultirali rast BDP-a za rekordnih 16,1 posto – on ovih dana nije zaboravio spomenuti glavnu boljku državnih financija: veliki pritisak na rashodovnoj strani ili, pučkim rječnikom rečeno, trošenje više od onog što uprihodimo.
Posebno je pritom istaknuo zdravstvo, koje se, kako vrijeme odmiče, prometnulo u pravu vreću bez dna.
Zbog zdravstva je koncem lipnja i izbio skandal na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo, kada je upravo Marić zavapio za reformom, a resorni ministar Vili Beroš poručio da je ona na premijerovu stolu i da se samo čeka da prođu lokalni izbori, da se krene u njezino usvajanje.
Dva mjeseca nakon toga, izbori su prošli, jesen nam kuca na vrata, a hrvatsko zdravstvo i dalje tapka u mjestu. Od reforme za sada nema ni "r", a dugovi se na mjesečnoj razini gomilaju po istoj, ako ne i većoj stopi nego prije, i samo je pitanje dana kada će veledrogerije opet blokirati dostavu lijekova bolnicama. Iz Ministarstva zdravstva se ne oglašavaju. Kruže neslužbene informacije da je nacrt dokumenta reforme na međuresornom usuglašavanju, no o tome nikakvu službenu potvrdu nije moguće dobiti.
A sat, upozorava dr. Dražen Jurković, i dalje otkucava. Ovaj direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu upravo je na lipanjskoj sjednici parlamentarnog Odbora, u prezentaciji na 47 slajdova, izložio prijedlog reformskih zahvata u zdravstvu. Riječ je o opsežnom i ozbiljno napravljenom materijalu koji je mogao poslužiti kao temelj za raspravu o zdravstvenoj reformi.
Pitali smo ga je li se priča o reformi zdravstva preko ljeta pomaknula s mrtve točke.
– Iskreno ne znam, mi nismo dobili nikakav konkretan prijedlog iz Ministarstva zdravstva – odgovara nam dr. Jurković.
I pritom ističe jednu važnu stvar.
– Ovakva situacija u zdravstvu je neodrživa. Tu se iz mjeseca u mjesec gomila više od 300 milijuna kuna duga. Svi znamo da sanacije nisu dobar model financiranja jer one ne zaustavljaju novo stvaranje duga, niti potiču efikasnost sustava. Sve strane do sada su dale svoj prijedlog kako to riješiti. Osim one koja to treba konkretno napraviti – upozorava Jurković.
Prof. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu već godinama se bavi ekonomskom stranom postojećega zdravstvenog modela. Ona tvrdi da s reformom ne treba čekati jer je upravo ovo idealno vrijeme za tako značajan projekt.
– Pred Hrvatskom je razdoblje od tri godine bez izbora i zato sad treba provesti reformu. Ako propuste ove tri godine, onda nema šanse da se bilo što pomakne s mrtve točke – uvjerena je ova ugledna znanstvenica, urednica knjige "Zdravstvo iz ekonomske perspektive".
Nitko, podsjeća ona, nije mogao znati da se prave reforme u zdravstvu neće poduzeti puna dva desetljeća.
– Čekali smo reforme, a dobili dvadeset izgubljenih godina. Bile su neke male promjene, no one su se uglavnom svele na jedan korak naprijed, tri natrag. Reforme se uvijek koče, ne samo u zdravstvu. Gdje god je rashodna strana u pitanju, kao i promjena navika i stečenih prava, tu se javi kočnica. No sada je situacija s javnim dugom, koji je u jeku COVID krize ponovno narastao, prilično eskalirala i zato treba odmah djelovati – ocjenjuje Maja Vehovec.
Dugovi u zdravstvu zbog pandemije nisu rasli samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Cjepivo, medicinsku opremu, maske, trebalo je sve to odnekud financirati. No, pitanje svih pitanja jest gdje su reforme koje su najavljene za jesen.
– Ono što je napisano za zdravstvo u onih dvjesto stranica u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nisu prave reforme, osim određenih intervencija u dopunskom osiguranju. Prave reforme zdravstvenog sustava tu nisu navedene – decidirana je Vehovec.
Dobra turistička sezona Hrvatskoj je trebala da spasi svoje financije. No najmanje što nam u ovakvom trenutku treba jest da nakon svega nastavimo po – starom.