Od rujna prošle do lipnja ove godine cijena prosječne košarice povećala se za 35,99 eura - s 944,77 skočila je na 980,76 eura.
Od 103 proizvoda i usluga čije cijene redovito prati Državni zavod za statistiku, u devet mjeseci poskupjelo je njih čak 89. S druge strane, samo su tri cijene u tom razdoblju ostale iste, a smanjilo se njih 11.
Među prehrambenim artiklima najviše se promijenila cijena suhomesnatih proizvoda - kilogram čajne salame je u devet mjeseci poskupio za 2,57 eura (s 14,15 na 16,72 eura), a cijena kilograma slanine sada je veća za 1,20 eura jer se s 14,6 eura povećala na 15,8 eura. Paket od deset jaja poskupio je s 2,32 na 2,83 eura, što je povećanje od 22 posto. Teglica džema je skuplja 20 posto, napolitanke 22 posto, čips je 28 posto skuplji nego prije devet mjeseci, a kukuruzne pahuljice 17 posto, piše Jutarnji list.
Kada se cijene usporede prema postotku povećanja, rekorderi su voće i povrće. Crveni luk je u lipnju bio 82,5 posto skuplji nego u rujnu (1,46 eura u odnosu na prijašnjih 80 centi), mrkva 69 posto, krumpir 58 posto, a kelj 44 posto. Kilogram paprike u rujnu je stajao 1,99 eura, a u lipnju 31 posto više - 2,60 eura. Tikvice su 29 posto skuplje - s 1,45 eura za kilogram cijena se popela na 1,87 eura.
Što se tiče cijena usluga, čišćenje zubnog kamenca poskupjelo je s 39,70 na 43,12 eura, odnosno devet posto. Cijena ulaznice na bazen se s 2,92 povećala na 3,52 eura, što je poskupljenje od 21 posto.
‘Ovakva poskupljenja zaista nisu opravdana‘
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže da projektom "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH" od kolovoza redovito prate cijene proizvoda i usluga. Njihov se popis sastoji od osnovnih prehrambenih namirnica i kućanskih potrepština.
- Od početka do sada nismo zabilježili niti jedno pojeftinjenje, a proizvodi stalno poskupljuju. Među njima ima i onih namirnica za koje je Vlada Republike Hrvatske ograničila cijenu - tvrdi Ana Knežević.
Tajni kupci popisali su cijene i u lipnju te zabilježili da su, između ostalog, poskupjeli, riža, tjestenina, tvrdi sir, mrkve, jabuka, mineralna voda, pivo i vino.
"Potrošači više nemaju problema s dvojnim iskazivanjem cijena, polako su se navikli na euro kao valutu, ali ne mogu se nikako naviknuti na stalno povećavanje cijena, i to nam stalno prijavljuju", navodi Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u sklopu izvješća za lipanj.
I portal Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja "Kretanje cijena" jasno pokazuje da više proizvoda poskupljuje nego što ih pojeftinjuje. Prema njihovim trenutačnim podacima, pojeftinilo je 426 proizvoda, a poskupjelo ih je gotovo tri puta više - 1262.
Ana Knežević ne smatra da je aplikacija bila od velike pomoći jer trgovci i dalje dižu cijene, ali može biti korisna potrošačima da ipak imaju bolji pregled.
- Ovakva poskupljenja zaista nisu opravdana. Jedno su vrijeme trgovci govorili da su im se zbog poskupljenja energenata značajno povećali troškovi pa se to mora odraziti na cijenu koju plaćaju krajnji kupci. Sada više ne bi trebalo biti tako - dodaje Ana Knežević.
bojkotirati proizvode koji su značajno poskupjeli
Osim s rujnom, koji je prvi mjesec u kojem je DZS počeo bilježiti cijene 103 proizvoda i usluga, cijene iz lipnja usporedili smo s početkom godine. Otad se ukupna cijena prosječne košarice povećala za 22,45 eura: s 958,31 na 980,76 eura. U pola godine narasle su cijene 74 proizvoda i usluge, 23 su se smanjile, a šest ih je ostalo isto. Od 23 pojeftinjenja, samo je tri puta ono bilo veće od deset centi: kilogram polutvrdog sira je u pola godine pojeftinio 0,49 eura (s 11,26 na 10,77 eura), a litra suncokretova ulja je s 1,98 pala na 1,62 eura.
S druge strane, najveća se poskupljenja i najviše uoče, posebno kad je riječ o mesnim prerađevinama. Kilogram čajne kobasice je u lipnju bio 17 posto skuplji u odnosu na siječanj (16,72 u odnosu na 14,24 eura), a mortadela 1,21 euro, odnosno 13 posto jer je cijena s 9,26 narasla na 10,47 eura.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača poručuju da su kupci najbolji regulatori tržišta te da bi svatko trebao imati svoju "crnu listu" mjesta i proizvoda koje neće kupovati.
- Savjetujemo kupcima da traže dućane koji su povoljniji i bojkotiraju proizvode koji su značajno poskupjeli, a nisu im nužni. Tako će se smanjiti potrošnja, pa će trgovci morati sniziti cijene - zaključuje Ana Knežević, piše Jutarnji list.
