Više potresa uznemirilo je Srbiju u posljednje vrijeme. Srpska seizmologinja Slavica Radovanović, koja već 47 godina proučava seizmološku aktivnost na Balkanu, istakla je za Telegraf kako nema naznaka da će se uskoro dogoditi neki razoran potres, ali napominje da se razdoblje u kojem se može očekivati neki jači i veći potres smanjilo s deset na osam godina.
''Sva ova seizmička aktivnost govori u prilog tome da se priprema neki veliki potres na Balkanu, ali u južnijim dijelovima, negdje na potezu Skadar - Peć pa do Kopaonika. Na samom Kopaoniku ne mogu se očekivati potresi jer je tu seizmička aktivnost potrošena za duže vremensko razdoblje. Više govorimo o skretanju prema Jadranu i jadranskom primorju'', kazala je Radovanović za Telegraf u članku koji je objavljen danas, te je navela da opasnost prijeti Rumunjskoj.
''Rumunjska je nepredvidljiva. Vrijeme je da se tamo dogodi jak potres, i to može biti svakog dana'', kazala je dodavši da bi se taj potres osjetio i u Beogradu te bi bio test za sve nedavno izgrađene visoke zgrade.
No, osim te nove izjave, gospođa Radovanović je i prije spominjala Dalmaciju kao moguće područje koje će u dogledno vrijeme pogoditi jak potres. Naime, za Telegraf je u lipnju prošle godine rekla: "Kad razmišljate o vjerojatnosti, onda razmišljate i o tome što hrvatski seizmolozi poduzimaju posljednjih godinu dana. Nabavljaju jako puno seizmološke opreme, spremaju se da kod Dubrovnika provedu jedan detaljan projekt proučavanja dubrovačkog rasjeda".
Novinar ju je potom pitao zašto to rade, a ona je odgovorila:
- Zato što sumnjaju da je prema onim modelima sada već porasla vjerojatnost da se negdje u Dalmaciji dogodi jači zemljotres. Moglo bi se reći da je ovaj zemljotres kod Herceg Novog samo jedan u nizu događaja koji će prethoditi nekom jakom potresu na jadranskom primorju... Podsjetimo, prije oko mjesec dana bio je i zemljotres kod Šibenika, koji je imao sličnu magnitudu. Takva podrhtavanja, te magnitude ne javljaju se svaka dva dana, nego relativno rijetko. Na tom prostoru negdje će biti sljedeći jači zemljotres, naravno ne jači od onih koje smo u prošlosti vidjeli. Nadajmo se da će biti na nenaseljenom prostoru, a kada, na to pitanje nitko ne može dati odgovor - rekla je u lipnju prošle godine seizmologinja Slavica Radovanović.
A što su nakon nedavnih potresa u Hrvatskoj govorili hrvatski seizmolozi?
Isticali su da je za sve potrese na našem području krivac tzv. Jadranska mikroploča. Rekli su i da se najtrusnija područja u Hrvatskoj nalaze u Dalmaciji i to oko Dubrovnika, Sinja i Imotskoga.
“Jaranska mikroploča produžetak Afričke ploče i stiješnjena je u odnosu na Euroazijsku te se podvlači pod Dinaride, uzduž Dalmacije. Aktivnost te ploče pokreće rasjede, i to je nešto što se zbiva svakodnevno, samo je pitanje koliko se energije, pojednostavljeno rečeno, nakupilo na pojedinim rasjedima i u kojoj mjeri oni to mogu zadržati ili moraju otpustiti vani u obliku potresa“, rekao je seizmolog Tomislav Fiket za "Slobodnu Dalmaciju" nakon potresa od 4.6 prema Richteru koji je u listopadu prošle godine imao epicentar na granici Hrvatske s BiH kod Buškoga jezera.
Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe u Hrvatskoj je pak svojedobno naglasila kako svi moramo biti svjesni toga da živimo na trusnom području. Jedini način kako se zaštititi od potresa je izgradnja protupotresnih građevina, da se objekti ne grade na područjima klizišta, a geološka i seizmološka ispitivanja su nužna prilikom gradnje.
Poznato je i kako je upravo područje Dalmacije među najtrusnijim u Hrvatskoj, a posebice se to odnosi na Dubrovnik i njegovu okolicu. Najjači potresi događaju se na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju.
- Potresna je opasnost najveća oko dubrovačkog područja gdje su mogući jači potresi magnitude do 7.0 prema Richteru. U ostatku Dalmacije, i cijeloj Hrvatskoj, za tako jak potres je vjerojatnost minimalna - naglašavao je Fiket.
Najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige je onaj iz 1667. kad se šestoga travnja golemo kamenje kotrljalo sa Srđa na Dubrovnik rušeći sve pred sobom. Na moru se pojavio tsunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru.
Tlo najmirnije u Istri i Slavoniji
Seizmički je najmirnije stanje u Istri, na kvarnerskim otocima te na istoku zemlje uz granicu prema Srbiji. Seizmički rizik pak ovisi o više stvari kao što su način gradnje, gustoća naseljenosti, vrsta tla..., s time da stručnjaci tvrde kako tlo u Dalmaciji bolje amortizira potrese nego na kontinentu. U Dalmaciji je teren krški pa rjeđe dolazi do amplifikacije trešnje. Međutim, to pojačanje trešnje se može dogoditi u poljima kao što je Sinjsko i Livanjsko gdje postoji i sloj sedimenata.
Upravo je Sinjsko polje područje u kojem počinje povećana opasnost od jačih potresa i ide preko Imotskoga do Dubrovnika.
Ponekad pak dojam snage potresa prevari. Nekad slabiji potres, na nekim područjima osjetimo kroz jaču trešnju pa pomislimo da je bio puno jači.
- I dubina potresa utječe na doživljaj i sam intenzitet trešnje na površini. Što je potres plići, to je trešnja izrazitija jer se energija izravno manifestira na površini i ne potroši se na putu prema njoj. Osjećaj jačeg ljuljanja u gradovima je dijelom i zbog toga što su tu više zgrade. One su projektirane da izdrže trešnju i preko 7 stupnjeva, tako da ne bi trebalo biti bojazni niti strukturalnih oštećenja objekata – tumači seizmolog.
Nakon velikih potresa, postoji i opasnost od razornih valova koji mogu dosegnuti i nekoliko stotina metara. No, za tako nešto u Hrvatskoj nema opasnosti. U našoj povijesti zapisano je nekoliko tsunamija, no oni nisu imali značajne amplitude ni razornu moć. Kod nas veće valove izazove jugo nego tsunami.
- Za tsunami je potrebno ne samo da se dogodi potres na morskome dnu, nego se dno mora pomaknuti prema dolje ili prema gore kako bi se digla voda koja bi u obliku velikog vala krenula prema obali. To se kod nas ne očekuje, s te strane imamo sreće – veli nam Tomislav Fiket.
Problem u potresu je stara povijesna gradnja, koje imamo jako puno.
"To su materijali koje je i zub vremena oslabio, i oni nažalost teško podnose jače potrese, napominje Fiket, a to potvrđuju i fotografije naših fotoreportera. Seizmički rizik veći je u zemljama u kojima su jaki potresi rijetkost zbog neprilagođene gradnje i nedostatka spoznaja kako se ponašati za vrijeme potresa. Ovo potonje kod nas zadnjih godina nikako nije slučaj, zbog učestalosti potresa već se pomalo osjećamo kao Japanci.