U Hrvatskoj je sve više napuštenih stanova i apartmana. Proizlazi to iz novog izvješća Državnog zavoda za statistiku, koji je na više od 200 stranica analizirao stambeni fond u zemlji, prema korištenju, opremljenosti, vlasništvu, i uspoređivao podatke iz zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine s onima iz 2001.
Broj stanova je u tom razdoblju povećan gotovo za petinu, ili za 369.780, na ukupno 2,25 milijuna, no znatno manji rast zabilježen je za nastanjene stanove, od svega 5,3 posto, kojih je 75 tisuća više, ili 1,49 milijuna.
Najveći skok, od 244 posto, sa 17.459 na 60.100, statistika bilježi za stanove za iznajmljivanje turistima. Taj porast od gotovo 2,5 puta najvećim je dijelom rezultat, objašnjavaju u Zavodu, izgradnje manjih stanova, kao oblika malog poduzetništva, te onih u vlasništvu privatnih kućanstava koja se, dogradnjom ili prenamjenom postojećih stambenih jedinica, okreću turizmu kao dodatnom izvoru sredstava za život. U znatnoj mjeri povećao se broj privremeno nenastanjenih i napuštenih stanova.
Privremeno nenastanjenih stanova više je za 74 posto, ukupno ih je 342.349, a taj se skok objašnjava bumom izgradnje stanova u razdoblju od 2001. do 2011. i činjenicom da je dio tih novih stanova još uvijek bez vlasnika ili stanara, a uz to porast privremeno nenastanjenih stanova objašnjava se i time što se prema međunarodnoj metodologiji takvima smatraju i stanovi u kojima žive podstanari.
Porast broja napuštenih stanova, statističari tumače posljedicom općeg starenja stanovništva, iseljavanja i izumiranja u pojedinim manjim naseljima, većinom ruralnog tipa. Napuštenih stanova bilo je 75 posto više, ukupno 73.994.
U 1,49 milijuna nastanjenih stanova živjelo je ukupno 1,5 milijuna kućanstava. Prosječna površina tih stanova je 81 metar četvorni, a najviše ih je, 62 posto, dvosobnih i trosobnih.
Što se tiče komunalnih uvjeta u kojima se nalaze hrvatska kućanstva, većina ih ima struju, vodu i kanalizaciju. Ipak, bez električne energije živi 5038 ljudi u 2537 stanova, gotovo 53 tisuće ljudi u 27.061 stanu nije priključeno na vodovod, a 60 tisuća ljudi živi u 30.217 stanova bez kanalizacije. Statistika kaže da u 38 tisuća stanova nema zahoda, a gotovo 77 tisuća ljudi ima zahod izvan svog stana. Još više građana nema kupaonicu u stanu, njih 115 tisuća u gotovo 59 tisuća stanova nema tuš ili kadu.
Kada nastanjene stanove statistika promatra prema godini gradnje, onda ih je najviše, odnosno 325.203 stana, ili 21,7 posto, izgrađeno u razdoblju 1971. − 1980., zatim 288.563 stana, ili 19,3 posto, u razdoblju 1961. − 1970., a u razdoblju 1981. − 1990. ukupno 247.084 stana, ili 16,5 posto.
Iz Državnog zavoda za statistiku navode da je za Hrvatsku svojstven vrlo visok udio vlasničkih stanova, od kojih je velik dio nekadašnjih društvenih stanova otkupljen početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
– Struktura nastanjenih stanova prema vlasništvu pokazuje da je čak 97,3 posto stanova u privatnom vlasništvu, a preostalih 2,7 posto stanova vlasništvo je pravnih osoba, države, grada ili općine, vjerskih zajednica, trgovačkih društava, poduzeća... Tako veliki broj stanova u privatnom vlasništvu podudara se s činjenicom da u 89,5 posto nastanjenih stanova stanuju kućanstva vlasnika, što znači da je bar jedan član kućanstva vlasnik tog stana.
Sljedećih 4,1 posto naseljenih stanova možemo označiti kao korisničke stanove, što znači da u tim stanovima nitko od stanara nije vlasnik premda stan nije u najmu. Vlasnici takvih stanova najčešće su srodnici (roditelji) stanara koji u njima stanuju. Preostalih 5,7 posto stanova odnosi se na iznajmljene stanove, bilo da je riječ o najmoprimcima sa zaštićenom ili sa slobodno ugovorenom najamninom – kažu u Zavodu.