Ono što se već neko vrijeme nagađa, sada je i službeno potvrđeno – britanski soj koronavirusa, zarazniji i smrtonosniji od ranijih sojeva, postao je dominantan i u Hrvatskoj.
Kako je u ponedjeljak na konferenciji za medije objavio Nacionalni stožer, britanski soj potvrđen je u natpolovičnom (57%) broju uzoraka u Hrvatskoj, što znači da je istisnuo ostale sojeve i postao uvjerljivo vodeći uzročnik zaraze od koronavirusa.
Podatak da Hrvatska istodobno ima tjedni rast zaraženih od 28 posto vjerojatno je povezan upravo s ekspanzijom britanskog soja, koji se širi brže od svojih prethodnika.
„Dovoljno je upozorenja oko nas, uključujući dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i preuzima dominaciju u RH i Europi. Pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element da poradimo na osobnoj odgovornosti”, poručio je na konferenciji ministar zdravstva Vili Beroš.
Zadnja ministrova rečenica odnosi se najviše na susjednu Bosnu i Hercegovinu, koja zadnjih dana ima strahoviti skok epidemioloških brojki, povezan s prodorom britanskog soja. Situacija je osobito dramatična u Sarajevu, za koje je predsjednik kantonalne vlade Edin Forto ustvrdio da se nalazi „u scenariju Bergamo”.
„Sarajevo je trenutno najveće žarište u Europi”, rekao je Forto na sjednici kantonalne vlade u ponedjeljak ujutro.
Novi pacijenti traže više kisika
Slične probleme imaju i zdravstvene vlasti u Hercegovini. Upravo zato je, nakon više mjeseci stanke, u ponedjeljak u Covid-bolnici u Mostaru ponovo održana konferencija za novinare.
„Svakodnevno imamo porast broja oboljelih od covida. To povećanje je zabrinjavajuće, jer su bolnički kapaciteti gotovo popunjeni”, rekao je mostarski infektolog dr. Siniša Skočibušić, naglasivši da im u bolnicu stiže sve više mlađih osoba s težim stanjem bolesti.
„Bilježimo povećan broj pacijenata koji dolaze ranije u bolnicu, a njihova slika je lošija nego što je to bilo u prethodnim valovima. Novi pacijenti zahtijevaju daleko više kisika. Riječ je vjerojatno o novim sojevima”, pretpostavio je dr. Skočibušić.
Njegove je sumnje potvrdio istraživački tim Ministarstva zdravstva u Sarajevu, koji je na uzorku od 180 Covid pozitivnih pacijenata – oboljelih u razdoblju od 20. prosinca 2020. do 10. ožujka 2021. godine - utvrđivao zastupljenost novih sojeva virusa. Pokazalo se da je u prosincu i siječnju udio britanskog soja iznosio 25 posto, da bi u prvoj polovini veljače skočio na 55 posto, dok se do 10. ožujka popeo na čak 86 posto.
Dobni prosjek pao na 46 godina
Isti je trend prethodno zabilježen i u samoj Britaniji. Kako je pred Božić pisao BBC-ov novinar James Gallagher, specijaliziran za zdravstvo i znanost, ovaj soj u Britaniji je otkriven u rujnu, da bi već u studenome bio uzročnik četvrtine novih slučajeva zaraze u Londonu, što se do sredine prosinca popelo na čak dvije trećine slučajeva.
Slične su statistike britanskog soja i u drugim zemljama. Tako je talijanska vlada još 2. ožujka naredila zatvaranje svih škola u rizičnim područjima, nakon što su brojke pokazale da je 54 posto novih slučajeva zaraze povezano s britanskim sojem.
„Britanski soj se posebno brzo širi među mladima. Zato smo odlučili da sve škole u crvenim zonama pređu na online nastavu”, kazao je tada talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.
Medicinski stručnjaci u više zemalja dolaze do istog zaključka: širenje britanskog soja dovodi do porasta broja novozaraženih i do ozbiljnije kliničke slike. Značajno se spušta i dobni prosjek zaraženih – dok je kod ranijih sojeva prosječna starost zaraženih iznosila 56 godina, kod britanskog soja dobni prosjek pada na 46 godina. Više nego ijedan raniji soj, „britanac” napada mlade.
'Prijetnja koju treba ozbiljno shvatiti'
Očito je da se ovaj soj, u odnosu na svoje prethodnike, brže i efikasnije veže za stanične receptore, što izaziva brže širenje i ozbiljnije simptome. Kako navodi Ured za nacionalnu statistiku u Velikoj Britaniji, glavni simptomi ovog soja su kašalj, grlobolja, umor i bolovi u mišićima, dok je gubitak osjeta mirisa i okusa kod ovog soja prisutan manje nego kod drugih varijanti koronavirusa.
„Kod ovog soja uočene su 23 mutacije u odnosu na izvorni soj, a neke od tih promjena mogu utjecati i na imunološki odgovor tijela i na raspon simptoma povezanih s infekcijom”, tumači britanski virolog Lawrence Young.
Pritom preliminarne genomske analize pokazuju da su za brzo širenje ovog soja posebno značajne dvije mutacije, nazvane N501Y, odnosno H69/V70: obje se odnose na promjene izgleda virusnog šiljka („spike”) koji se veže za receptore u stanicama, što virusu omogućuje lakši ulazak u stanicu, a antitijela iz krvi preživjelih čini manje efikasnima u napadu na virus.
Drugim riječima, ove dvije mutacije čine da virus lakše ulazi u ljudski organizam i da ga je teže savladati, odnosno da se širi brže i lakše od ranijih sojeva: britanski znanstvenici navode da je ovaj soj između 40 i 70 posto zarazniji od prijašnjih varijanti koronavirusa.
Sve je počelo u Kentu
Osim veće zaraznosti, britanski soj je i značajno smrtonosniji od dosadašnjih sojeva, što je potvrdila studija provedena na preko 100.000 pacijenata s Covidom-19, koja je u znanstvenom časopisu British Medical Journal (BMJ) prihvaćena 25. veljače.
Autori studije su promatrali dvije skupine od po 54.906 covid-pacijenata, od kojih je jedna skupina bila zaražena britanskim sojem (koji je dobio kodno ime „B.1.1.7”), a druga skupina nekom drugom varijantom koronavirusa. I dok je u ovoj potonjoj skupini zabilježen 141 smrtni slučaj, u skupini s britanskom sojem umrlo je 227 pacijenata, što je razlika (porast) od preko 60 posto.
„Smrtnost od ove nove varijante je znatno veća. U kombinaciji sa sposobnošću bržeg širenja, varijanta B.1.1.7 predstavlja prijetnju koju trebamo ozbiljno shvatiti”, komentirao je jedan od koautora studije Robert Challen, inače znanstvenik sa sveučilišta Exeter.
A kako je sve počelo?
Varijanta B.1.1.7 prvi je put otkrivena u Britaniji u rujnu 2020. godine, na prostoru jugoistočne grofovije Kent, odakle se brzo proširila na London.
Konkretno, dva najranija uzorka koja su imala karakteristike ovog soja prikupljena su 20. rujna prošle godine u Kentu, odnosno 21. rujna u široj okolici Londona, a britanskim zdravstvenim radnicima alarm je zazvonio početkom prosinca, kada je zabilježen nagli, eksponencijalni porast zaraza ovim sojem širom Londona, Kenta, te dijelova grofovija Essex i Hertfordshire.
Otprilike u to vrijeme ovaj se opasni soj proširio i na druge dijelove Velike Britanije, uključujući Škotsku i Wales, a do danas je pronađen u više od 100 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku.
