Inflacija se ne zaustavlja i u studenom su cijene bile 4,8 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine.
To je ubrzanje rasta inflacije koja je u listopadu iznosila 3,8 posto na godišnjoj razini. Prošle je godine inflacija iznosila 0,1 posto, a preklani 0,8 posto, dok smo posljednji put u 2012. godini imali godišnju stopu inflacije iznad tri posto i tada je iznosila 3,4 posto. Ove godine Hrvatska narodna banka očekuje inflaciju od 2,4 posto, a slična očekivanja ima i za iduću godinu s tim da je moguće da cijene struje i plina utječu na povećanje procijenjene stope inflacije za iduću godinu. U studenom su gotovo sve stavke iz kojih Državni zavod za statistiku računa inflaciju imaju veće cijene u odnosu na lani, njih stotinjak je bilo skuplje nego u studenom prošle godine, a samo 13 stavki ima niže cijene, ali se ne radi o značajnijim pojeftinjenjima jer iznose do najviše dva posto.
Hrana je u studenom bila šest posto skuplja, prijevoz 12,9 posto, odjeća i obuća 2,2 posto, stanovanje i režije 3,5 posto, alkohol i duhan 5,6 posto... Najveće poskupljenje na godišnjoj razini statistika među prehrambenim proizvodima bilježi za ulja i masti kojima su cijene skočile 21 posto, cijene mlijeku, siru i jajima skočile su 9,2 posto, kruh je poskupio 7,6 posto, voće 5,5 posto, povrće 5,8 posto... Goriva za osobne automobile krešila su čak 26,6 posto, a veće cijene imaju i energenti za stanovanje pa je plin bio skuplji 14,2 posto, električna energija 0,8 posto, tekuća goriva 74 posto, a kruta goriva 2,8 posto...
Najviše su poskupjeli artikli koji najviše utječu na percepciju inflacije koja je u Hrvatskoj znatno iznad stvarne inflacije. Ljudi imaju predodžbu o znatno većim poskupljenjima od stvarnih jer najviše skaču cijene suncokretovu ulju, mlijeku i mliječnim proizvodima, kruhu, gorivu za automobile... Poskupljenja ekonomisti objašnjavaju učinkom baznog razdoblja odnosno činjenice da su lani cijene padale gotovo svaki mjesec od travnja pa do kraja prošle godine, kao i zbog prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, povećane potražnje te prilagođavanju cijena prema europskom prosjeku...
Cijene su u proteklih šest godina, u odnosu na prosječne cijene iz 2015. veće za 7,8 posto, no neke stvari su čak i jeftinije danas nego u 2015. Statistika kaže da je električna energija u studenom bila 1,7 posto jeftinija nego u 2015., a plin 0,2 posto, no danas je šest posto skuplja opskrba vodom, pet posto su više cijene odvoza smeća, a 15 posto je poskupjela odvodnja otpadnih voda. Goriva su skuplja 19 posto, zdravlje pet posto, kao i hrana. Tako je kruh skuplji gotovo 14 posto u odnosu na 2015. godinu, meso je danas skuplje sedam posto, mlijeko, sir i jaja 11 posto, ulja i masti 28 posto, alkoholna pića i duhan 22 posto...