StoryEditorOCM
Forum'SKINULI SU MI 1000 KUNA S PENZIJE I OVRŠILI ME, A IMAM ZAŠTIĆENI RAČUN!'

Suluda situacija umirovljenika kojeg je Zavod za mirovinsko ovršio, iako nije smio. Mnogi ne znaju da im se ovo može dogoditi: 'Sada vidim da je zaštićeni račun samo fama'

Piše JL
29. lipnja 2019. - 14:09
ovrha

Nema većeg šoka za bilo koga tko živi od plaće i mirovine od trenutka kada mu na račun bez najave sjedne plaća ili mirovina značajno manja od zarađene ili stečene. Upravo to se dogodilo zagrebačkom umirovljeniku Mislavu Mlinaru koji ima tzv. zaštićeni račun za primanje mirovine.

- Umjesto 2400 kuna koliko mi iznosi mirovina umanjena za ratu kredita u banci, na račun mi je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje uplatio oko tisuću kuna manje i odmah sam otišao u HZMO vidjeti što se događa - započinje nam razgovor o svojim nedaćama Mislav Mlinar.

U Mirovinskom su mu, navodi, kazali da je nad njegovim računom sprovedena ovrha Zagrebačkog Holdinga za dug iz 2004. i iz 1996.

- Riječ je o neplaćenom računu za vodu za stan koji sam prodao. Svojedobno sam bio u Vodoopskrbi i odvodnji i pitao ih jesam li ja sve obveze za prodani stan podmirio, na što mi je rečeno da jesam. U svakom slučaju, ako ostavimo utemeljenje tog duga po strani, postavlja se pitanje tzv. zaštićenog računa. Ja sam ga i otvorio da se nad njime ne mogu sprovoditi ovrhe i tako mi smanjiti primanja ispod minimuma koji mi treba za život. Sada vidim da je zaštićeni račun fama ili da ne kažem nešto teže, a ja moram preživjeti s 1400 kuna - ogorčen je naš sugovornik.

Mlinar, kako kaže, još uvijek ne može vjerovati što mu se događa jer je povjerovao u najave države da su zaštićeni računi zaduženim građanima nešto u što se ne može dirati. Prema Ovršnome zakonu, od ovrhe su izuzete tri četvrtine mirovine kako bi dužnik uopće mogao preživjeti.

Spomenuta odredba Ovršnog zakona na primjeru prosječne starosne mirovine isplaćene u svibnju ove godine od 2723 kune, znači da se dužniku mora ostaviti za život najmanje 2000 kuna. Iznos za koji je ovršen Mislav Mlinar debelo premašuje spomenuto ograničenje u Ovršnome zakonu, a uz to je ovrha sprovedena na zaštićenome računu.

Sporno je i otkud HZMO u sprovedbi ovrhe, kada je to, prema raširenome shvaćanju, isključiva nadležnost Financijske agencije (Fina). Iz Fine pojašnjavaju kako se ovrha na mirovini koju provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ovrha na novčanim sredstvima koju provodi Fina dvije različite vrste ovrhe. 

- Radi se o dva različita predmeta ovrhe, mirovina i novčana sredstva. U tom smislu, ne postoji bilo kakav pravno regulirani odnos između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Fine, a koji bi bio vezan za provedbu ovrhe u odnosu na pojedinog ovršenika, već ista tijela, kako je gore navedeno, provode ovrhu na mirovini, odnosno na novčanim sredstvima sukladno pozitivnoj zakonskoj regulativi kojom je isto postupanje propisano - poručeno nam je iz Financijske agencije.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, komentirajući nam slučaj Mislava Mlinara, podsjećaju na status HZMO-a u Ovršnom zakonu kao ovršenikovog dužnika koji mora postupati prema rješenjima o ovrsi.

- Zavod je, među ostalim, u obvezi provoditi mjesečne obustave rate kredita uz suglasnost korisnika mirovine, a na zahtjev banaka. U tome slučaju radi se o dobrovoljnoj naplati koju Zavod obavlja u interesu umirovljenika, ali u slučaju kada zaprimi rješenja o ovrsi dužan ga je bez odgode provesti budući da prisilna naplata ima prednost pred dobrovoljnom naplatom. Upravo je to slučaj u predmetu gospodina Mislava Mlinara - navode u HZMO-u, potvrđujući kako su s Mlinarova računa skinuli iznos koji je tražio Zagrebački Holding, odnosno komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja u sastavu Holdinga.

Drugim riječima, zaštićeni račun ne igra nikakvu ulogu kada stigne rješenje o ovrsi ako je njegov vlasnik pristao na dobrovoljnu naplatu s računa jer, prema obrazloženju HZMO-a, prisilna naplata ima prednost pred dobrovoljnom naplatom.

- Ja sam kredit podigao kako bih mogao preživjeti, nisam imao izbora nego pristati na dobrovoljnu naplatu s zaštićenoga računa. Sve ovo iznosim kako bi ljudi znali kakve smicalice neki vjerovnici poduzimaju kako bi se naplatili unatoč tobožnjim pravilima o zaštiti vjerovnika, zaštićenome računu i sličnim floskulama. Vjerujem da mnogi koji su otvorili zaštićene račune nemaju pojma da im se može dogoditi ono što se dogodilo meni ili nešto slično, možda i gore - kaže Mislav Mlinar.

U zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji bili su iznenađeni informacijom da se njihovo rješenje o ovrsi može sprovesti na zaštićenome računu.

- Zaštićeni računi su izuzeti od ovrha te se samo pogreškom isplatitelja (HZMO, FINA ili banka koja vodi tekući račun korisnika) može dogoditi da se provede ovrha na zaštićenom računu. Ovrhovoditelji ne raspolažu podatcima o zaštićenim računima - poručeno nam je iz Vodoopskrbe i odvodnje, iz koje su uputili poziv Mislavu Mlinaru kako bi utvrdili što se dogodilo i razmotrili vraćanje ovršenog novca.

Mlinar kaže kako je kontaktirao i Vodoopskrbu i odvodnju, ali bez uspjeha. Upozorava i na činjenicu da se u njegovu slučaju iznos naveden u rješenju o ovrsi stavio u odnos s ukupnim iznosom mirovine na koju ima pravo, a ne na iznos koji prima na zaštićeni račun umanjen za ratu kredita. Otuda je, dodaje Mlinar, bilo i moguće da se sprovede rješenje o ovrsi a ne prekrši odredba o zaštiti dužnika. To je, zaključuje, poseban oblik prijevare sistema protiv dužnika, a u korist vjerovnika.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski, komentirajući slučaj Mislava Mlinara, odriče pravo HZMO-u da samovoljno primjenjuje i tumači Ovršni zakon u dijelu koji se odnosi na zaštićeni račun. Zakon je, dodaje naša sugovornica, vrlo precizan u pogledu iznosa koji se ne smije ovršiti na plaću i mirovinu.

- Ovdje se dogodilo da je, prvo, vjerovnik pronašao 'rupu' u Ovršnom zakonu i zatražio prisilnu naplatu mimo Financijske agencije. To nije usamljen slučaj, mnogi vjerovnici šalju zahtjeve za prisilnu naplatu, primjerice, poslodavcima na plaću dužnika. Drugo, HZMO je sproveo rješenje o ovrsi iako to nije smio, a kamoli morao učiniti. I na ovome primjeru vidimo da je Ovršni zakon, unatoč brojnim izmjenama, i dalje podatan za različita tumačenja - zaključuje Nicole Kwiatkowski.

24. studeni 2024 21:21