U HRT-ovoj emisji Otvoreno gostovalo je troje od pet kandidata za čelnog čovjeka Vrhovnog suda, a to su Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Lana Peto Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda te Šime Savić, odvjetnik.
Zlata Đurđević je na početku odgovorila na pitanje što bi mijenjala po pitanju uloge Vrhovnog suda.
- DSV može krenuti s postupkom tek nakon što stignu sve prijave koje stignu u roku. Bitno je kakav je sadržaj. Što se tiče ujednačavanja sudske prakse, znate moj stav koji sam iznijela u odnosu na mišljenje Ustavnog suda i to je da je Vrhovni sud izgubio ovlast ujednačavanja sudske prakse u sudskim predmetima i da je dekonstitucionaliziran. To se potvrđuje i u izvješću predsjednika sadašnjeg Vrhovnog suda. Traži se izmjena zakona o kaznenom postupku da bi se uveo još jedan izvanredni pravni lijek da bi se ujednačila sudska praksa - kazala je Đurđević.
- Predsjednik Vrhovnog suda to može promijeniti jer je ovlašten za predlaganje zakonskih izmjena koje smatra da su nužne - kazala je.
- Mislim da Vrhovni sud treba biti onaj sud koji treba jačiti, a ne slabiti - kazala je.
Komentirala je i da čak i dio oporbe u Saboru neće glasati za nju zbog 'lex Perković'.
- Moje načelno stajalište koje se odnosi na sve kaznene predmete i izručenja građana je da kad nastupi zastara da ne možete izručivati hrvatskog građanina drugoj državi da se vodi postupak. Ako se u našoj državi ne može voditi postupak, isto treba vrijediti i u drugim državama - kazala je.
- Mislim da se pravna stajališta stručnjaka ne mogu projicirati na pojedinu osobu, a vi to radite. Vežu svoj stav o osobi za pravno stajalište, a onda i za autora tog pravnog stajališta. Vi diskvalificirate ili oni koji mene ne bi izabrali, sve pravne stručnjake koji su zauzeli to stajalište, a to je većina. Moje stajalište se isključivo tiče zastare - kazala je Đurđević.
- Politika jedna i druga ne želi nikoga od nas. To je nedopustivo jer se radi o tome da je hrvatska politika puno štete nanijela sudstvu. Ne biraju se ljudi po kriterijima izvrsnosti, etičnosti i onoga što su do tada napravili u životu nego isključivo po kriterijima podobnosti - kazala je.
Na pitanje je li ju predsjednik Milanović provukao kroz blato, Đurđević je kazala da je to nespretna izjava.
Lana Peto Kujundžić je komentirala zašto se kandidirala za šeficu Vrhovnog suda.
- Nisam željela da do kraja ovo ispadne smiješno, a smiješno je i žalosno kada imamo prijepora kako ćemo izabrati predsjednika Vrhovnog suda, osobu koja bi trebala značiti nečim da pokazuje građanima kako je pravo i pravda za sve građane ista. To me ponukalo da se osjećam loše nakon 35 godina sudačkog staža, da ne mogu s radošću gledati Vrhovnog sud i očekivati da ti mudraci koji tamo sjede trebaju odlučivati hoće li netko ostati u istražnom zatvoru ili ne, nego da odlučuju o pravu. Većina sudova EU i to Vrhovnih i glavnih sudova odlučuju isključivo o pravu. jedna smo od rjeđih zemalja koja je dopustila da se na našem Vrhovnom sudu odlučuje o činjenicama. Dobro je da Vrhovni sud odlučuje od izvanrednim pravnim lijekovima, je li ispoštovana forma, a ne je li Marko s desnom ili lijevom rukom nešto učinio jer će to učiniti niži sud. Ako gledamo austrijsko i njemačko pravo, oni govore da njihovi županijski sudovi donose odluke i nitko više nema pravo žalbe na činjenice jer je država rekla da dobro zna sudce i dobro ih je školovala da kada donesu odluku o teškim zločinima, onda se o činjenicama nema što raspravljati - kazala je Peto Kujundžić.
Na pitanje uzimaju li suci u Austriji i Njemačkoj slučajno nečiji sat jer se malo popilo, kazala je da ne zna imaju li takvih korumpiranih stvari.
- Znam da su na visokom nivou s velikim obrazovanjem i da moram priznati da kada dolazim na njihovu sudsku akademiju da mogu nešto naučiti - kazala je.
- Možete od predsjednika nižih i specijaliziranih sudova tražiti kontrolu rada svojih sudaca i prijavljivanje za disciplinske postupke nedoličnog ponašanja sudaca. Kao predsjednik Vrhovnog suda ne možete znati 1700 sudaca koje imamo ili biti na svakom sudu, ali možete napraviti kazneno i građanski na Vrhovnom sudu da obilaze niže sudove - kazala je.
Na pitanje kako bi riješio korupciju u hrvatskom sudstvu, Šime Savić je kazao da većina sudaca radi pošteno, savjesno i predano i da imamo dio sudaca koji ne zaslužuju biti suci te da bi ih trebalo odstraniti iz pravosuđa.
- Takvih je malo. Bavim se parnicom 26 godina i mislim da je ono što muči građane su vlasništvo, zemljišne knjige, posjed, ugovori, odštete, obiteljsko, brakovi, djeca, ovrhe i ti predmeti su u pravilu 70 i više posto prisutni u sudovanju. Mediji prate ubojstva, stvari koje ih interesiraju, a glavni problem sudovanja je parnica - kazao je Savić.
U emisiju se zatim uključio profesor Davor Derenčinović koji je kazao da se nikada ne dovodi u pitanje, kada je riječ o poziciji pravosuđa, u kojoj je mjeri pravosuđe krivo za stanje u kojoj se nalazi.
- Kada raspravljamo o pravosuđu čini mi se kao da razmatramo o dva odvojena sustava, ovisno o tome s koje strane dolazi razmatranje tog sustava. Dok u javnosti, ali i unutar samog pravosudnog sustava postoje kritički tonovi. Po tonovi koji dolaze iz pravosuđa, često puta možemo zaključiti da je stanje gotovo pa idealno. Ono što nije, pripisuje se percepciji - eto, nekoliko je loših sudaca, ali to su iznimke i ja se slažem. Ali problem je u percepciji koja je posljedica negativne medijske prezentacije, problem je u odvjetnicima koji otežu postupke, zakonodavcu koji donosi neprovedive ili teško provedive zakone. Rekao bih da nedostaje samokritike unutar samog sustava. Pravosuđe je danas iznimno zatvoren sustav koji odlučuje sam o sebi - kazao je Derenčinović.
Komentirao je ideju da se izbor šefa Vrhovnog suda prepustima sucima.
- Pitanje izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda je jedina ovlast koja je izvan pravosuđa, a tiče se pravosuđa - kazao je.
Kazao je da je potreban konsenzus predsjednika i Sabora kod izbora čelne osobe Vrhovnog suda, ali je u to, kazao je, uključena i struka.
Ideju da se izbor šefa Vrhovnog suda prepusti drugim sucima, što je u utorak predložio aktualni zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela, komentirala je i Đurđević.
- Zadnja poluga demokratskog legitimiteta sudstva je predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda. Sva vlast, prema članku 1. Ustava, proizlazi iz naroda. Prema članku 4. stavku 2. Ustava postoji dioba vlasti, ali se te vlasti trebaju kontrolirati. Sudska vlast je danas toliko odvojena, nema sustava kontrole osim predsjednika Vrhovnog suda. To je zadnje što je ostalo da se utječe na sudbenu vlast, a sve drugo je ukinuto. To je suprotno kako je to u zapadnoj Europi ili Americi. U zapadnim državama suce bira politika. Onog trenutka kada bi mi ukinuli da predsjednik Vrhovnog suda i Sabor biraju onda više nije demokracija, nego autokracija. U zapadnoj Europi, Americi, Njemačkoj, Belgiji, Sabor ili predsjednik biraju sudstvo. Biraju suce. To ne znači da su suci ovisni. Neovisni sustav se zagarantira time da ih ne mogu razriješiti, da su karijerni suci, da imaju imunitet, da je disciplinsko tijelo koje odlučuje o njima sudstvo, da imaju visoke plaće, to se ne smije dirati - kazala je.
Đurđević je u zaključnoj riječi kazala voditelju Mislavu Togonalu da se u emisiji osjeća kao na optuženičkoj klupi.
- Čak sam vas pitala tko će biti u emisiji i niste rekli istinu. Vi ste kao novinar trebali voditi računa o svojoj etici i govoriti istinu. Trebali ste voditi emisiju nepristrano i u skladu s etikom. Mislim da je vaša prva zapovijed kao novinar da govorite istinu - izjavila je.
Togonal je odgovorio da smatra da emisiju vodi etično, no Đurđević je ponovila tvrdnju da joj nije rekao istinu, na što ju je on pitao misli li na uključenje profesora Derenčinovića, ali Đurđević nije bila konkretnija već je samo ustvrdila da inače silno cijeni novinare, da su oni temelj demokracije, ali da se voditelj nije ponio etično.
Nastavila je sa svojom završnom riječi.
- Vjerujem da je hrvatska politika sazrela i da će izabrati kandidata za kojeg misli da je najizvrsniji, ima integriteta i etičnosti - kazala je.
- Kada ne bi bilo žalosno, bio bi smiješan ovakav način izbora predsjednika Vrhovnog suda. U svom sudstvu želim otvorenost, da možemo pokazati građanima svaku javnu sjednicu i raspravu. Tražila bih od Ministarstva pravosuđa da napravi sudnice da građani vide u bilo koje vrijeme kako se donose odluke. Jedna od važnih stvari je cjeloživotno učenje, ojačati pravosudnu akademiju, povezati se sa Sveučilištima i Učilištima jer se zaboravlja da bi Sveučilišta i Učilišta trebala voditi brigu o cjeloživotnom učenju. Ono što je najvažnije, birati one ljude, prave na pravo mjesto - kazala je.
- Osobno smatram da država ima nemar prema pravosuđu. Kod imenovanja sudaca moramo imenovati najbolje, a ne tko koga ima. Predsjednici sudova moraju poduzeti mjere i riješiti one koji su kukolj u pravosuđu - kazao je Savić na kraju.