Što stoji iza oporbene najave novih prosvjeda 23.ožujka u četiri najveća grada? Je li to zamka HDZ-u i Plenkoviću?

Nećete raspisati izbore?

Onda ćete imati nove prosvjede, poručila je ovih dana lijevo-liberalna oporba nakon što je vladajući HDZ odbio njihov prijedlog za brzopoteznim raspuštanjem Sabora i raspisivanje parlamentarnih izbora. Prosvjedi se, objavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, planiraju u četiri najveća hrvatska grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

- HDZ se busa u prsa nekakvom hrabrošću, a ne žele glasati za raspuštanje Sabora. U HDZ-u strepe i boje se. Kao što smo 17. veljače prosvjedovali u Zagrebu, vrijeme da 23. ožujka prosvjedujemo diljem Hrvatske jer je dosta krađe i korupcije, dosta je HDZ-a - poručio je Grbin.

Zagrebački prosvjed svojim je odazivom iznenadio i same organizatore, a anemičnu ljevicu nakon tri godine vegetiranja vratio u život. Očito su osjetili da tenziju treba održavati, pa su odlučili riskirati i drugi put. I - po uzoru na prosvjed Hrvatskog novinarskog društva protiv Lex AP-a, koji je istovremeno održan i u Zagrebu i u Splitu - pokušati Andreja Plenkovića poljuljati iz više gradova.

Uspješni blef

U oporbi očito osjećaju da im je premijerovo forsiranje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika veliki vjetar u leđa. I da tenziju koja je nastala u društvu trebaju do izbora održavati. No je li taj optimizam utemeljen?

- Zahtjev za raspuštanje Sabora bio je rijetko dobar komunikacijski potez lijevo-liberalne oporbe. Na taj način pokušavaju probne balone po kojima bi se parlamentarni izbori trebali održati u travnju ili početkom svibnja okrenuti u svoju korist. I prikazati kao da je oporba premijeru nametnula termin izbora. To je jedan blef u kojemu oni pokušavaju dobiti prostor za nove prosvjede - pojašnjava stručnjak za politički marketing Gordan Turković.

Gordan Turković: Peđa Grbin je napravio dobar prvi potez nakon prosvjeda i počeo zazivati koaliciju

 

Privatni Album

Činjenica je da je i u HDZ-u jedna od opcija da se Sabor raspusti zadnjeg dana ove parlamentarne sjednice. Dakle 22. ožujka. Tada nastupa stanka zbog Uskršnjih praznika, a hoće li nakon toga zastupnici dobiti pozivnicu za još jedno zasjedanje ili se ide u izbore još je uvijek neizvjesno. Raspuštanje Sabora koncem ožujka koincidiralo bi s potencijalnim izbornim terminima u travnju ili svibnju. I upravo je to karta na koju igra oporba.

Ako je Plenković doista naumio na izbore ići na proljeće, s prijetnjom prosvjedima će ispasti da je to napravio zbog pritiska oporbe. Neki štrajkovi su se već ranije najavljivali, no njih po svemu sudeći ipak neće biti, pa bi prosvjedi mogli igrati ulogu tog katalizatora.

Važna prepreka

- Ako oporba ne uđe s prosvjedima i pecepcijom općeg nezadovoljstva stanjem u Hrvatskoj, šanse na izborima će im biti puno manje - smatra naš sugovornik. Podsjeća na situaciju iz 2011. kada je u vrijeme tadašnje HDZ-ove vlade bilo niz prosvjeda. Tada se u izbore ušlo s osjećajem nezadovoljstva, protiv Ive Sanadera je krenula istraga, stvorila se želja za promjene i HDZ je - izgubio izbore.

- Oporbi treba tako nešto da razbiju postojeći status quo - uvjeren je ovaj stručnjak.

Turković ističe jednu važnu prepreku koja se pred oporbu sada postavlja.

- Riječ je o nedorečenosti oko koalicije. Peđa Grbin je napravio dobar prvi potez nakon prosvjeda i počeo zazivati koaliciju. Tako se stvorio narativ da onaj tko nije za zajednički nastup oporbe na izborima onda nije ni za rušenje HDZ-a s vlasti. Neke druge stranke su oko toga neodlučne, zazivaju tzv. točkaste koalicije i u ovom trenutku čini se da za zajednički nastup, kako sada stvari stoje, neće ostati previše šanse - ističe Turković.